Nametnuti Izborni zakon potvrdio da je većina saziva SIP-a izabrana u instituciju na prijeporan način
Vrijeme:3 min, 26 sec
IAKO SU BILI BLISKI STRANAČKIM ČELNICIMA, OSTAJU NA POZICIJAMA
Kandidat za člana SIP-a ne smije “u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljati dužnost u tijelima političke stranke te udruge ili zaklade koje su organizacijski ili financijski povezane s političkim strankama te ne smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke”
Ured visokog međunarodnog predstavnika nametnutim je izmjenama Izbornog zakona praktički potvrdio kako je prekršena uobičajena procedura prilikom svojedobnog imenovanja članova Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) te je svjestan kako u njegovu radu sudjeluju politički itekako pristrane osobe, piše Večernji list BiH.
No, istodobno neće učiniti ništa da se ta praksa okonča u sadašnjem sazivu Središnjeg izbornog povjerenstva, nego će to vrijediti za buduće članove, što budi sumnju u podobnost dijela aktualnoga saziva kako bi ispunjavao misiju koja je pred njega postavljena. Naime, opće je poznata stvar da najmanje četiri o sedam članova Središnjeg izbornog povjerenstva ne bi nigdje drugdje mogla biti članovi ove institucije osim u BiH, kako zbog svoga političkog angažiranja, bliskosti s političkim dužnosnicima tako i zbog krajnje pristranih stajališta koja su iznosili kao članovi ove institucije koja bi morala imati apsolutnu aureolu neovisnosti.
Političko angažiranje
Tako se izmjenama zakona izričito nalaže da član Središnjeg izbornog povjerenstva ne može postati osoba koja je bila politički angažirana ili se pak nalazila na listama stranaka. Nešto su blaži uvjeti za predsjednika odnosno zamjenika biračkoga odbora jer oni ne mogu biti imenovani ako su bili kandidati za bilo koju razinu vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima. Visoki predstavnik Schmidt promijenio je i način biranja članova SIP-a. Njih bira Povjerenstvo za izbor i imenovanje, koje se uspostavlja kao stalno povjerenstvo Zastupničkog doma u skladu s poslovnikom o radu Zastupničkog doma. Povjerenstvo za izbor i imenovanje ima sedam članova, od kojih dva člana imenuje predsjednik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine iz reda članova Vijeća, tri člana imenuje Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH iz reda članova tog zajedničkog povjerenstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i dva člana imenuje predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine iz reda članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Predvođeno je da u Povjerenstvu za izbor i imenovanje moraju biti zastupljeni konstitutivni narodi, dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i jedan iz reda ostalih. Izmjenama je predviđeno da najkasnije pola godine prije isteka mandata člana ove državne institucije Bosne i Hercegovine Središnje izborno povjerenstvo BiH obavještava Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Povjerenstvo za izbor i imenovanje raspisuje javni natječaj za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.
Kandidat za člana SIP-a ne smije “u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljati dužnost u tijelima političke stranke te udruge ili zaklade koje su organizacijski ili financijski povezane s političkim strankama te ne smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke”. Sljedeći korak pri izboru članova SIP-a istječe najkasnije 90 dana prije isteka mandata člana SIP-a.
Promašena procedura
No, u slučaju odlaska u mirovinu sve se odgađa dok se ne okonča izborni proces u koji je uključen član SIP-a. Nevjerojatno je koliko se odredbi zakona poklopilo sa sadašnjim sastavom SIP-a, no nitko od njih neće otići u mirovinu ili napustiti Središnje izborno povjerenstvo. Ponajprije se to odnosi na imenovanje Suada Arnautovića, Vanje Bjelice Prutine, Jovana Kalabe i Željka Bakalara. Koji do daljeg ostaju na pozicijama unatoč prijeporima koje je u novim odredbama zakona nametnuo Schmidt.
