IZ STRANIH MEDIJA/Le Figaro: Je li i SAD napustio svog saveznika Izrael?

„Izoliran na međunarodnoj sceni, Izrael smatra kako ga je američki saveznik napustio“, ističe u naslovu svog komentara Guillaume de Dieuleveult u francuskom dnevniku konzervativne orijentacije Le Figaro od 22. ožujka. „Okružen više ili manje neprijateljskim silama, upleten u najduži rat u svojoj povijesti, Izrael je sve više izložen riziku izolacije na međunarodnoj sceni.“

Zamjerke dolaze uglavnom od zapadnih saveznika. Počevši od nepokolebljivog američkog prijatelja, čiji glas postaje sve oštriji. Državni tajnik Antony Blinken trebao bi u petak boraviti u Izraelu [posjet je u međuvremenu ostvaren] u sklopu nove turneje po Bliskom istoku, šeste od početka rata. Neumorni diplomat i dalje radi na dogovoru o prekidu vatre i oslobađanju 134 izraelska taoca koji su još u rukama Hamasa.

Državni tajnik dolazi u vrijeme kada je njegova zemlja u procesu mijenjanja službenog stava spram Izraela. U početku je Joe Biden pokazao mnogo empatije prema Izraelcima, koji su duboko pogođeni terorističkim napadom 7. listopada. Dok je Izrael bio angažiran u ratu, Sjedinjene Države pružile su vitalnu vojnu podršku. Postupno su riječi američkog predsjednika očvrsnule, što je dovelo do razlike između bezuvjetne potpore Državi Izrael i kritike, sve manje prikrivene, prema njezinu premijeru Benjaminu Netanyahuu, kojem demokratski predsjednik nikada nije bio vjerni pristaša. Krajem veljače stotinjak ljudi je ubijeno u kretanju mase oko humanitarnog konvoja koji je stigao u Gazu, pri čemu su vojnici IDF-a otvorili paljbu. Upravo „masakr brašna“ označio je prekretnicu.

Američki prosvjedi do sada nisu spriječili isporuke oružja. Isto bi se moglo promijeniti jer američki predsjednik sada zahtijeva od zemalja koje primaju vojnu potporu obvezu na poštivanje međunarodnog prava i dopuštanje humanitarne pomoći. Izrael se mora uskladiti s tom odredbom do nedjelje. Vrlo jasan način da Sjedinjene Države prisile svog partnera na promjenu situaciju u Pojasu Gaze, gdje pomoć u hrani stiže samo na kapaljke dok je opasnost od gladi sve veća. Istodobno su Sjedinjene Države najavile drugi val financijskih sankcija protiv izraelskih doseljenika i naselja na Zapadnoj obali.

Bijes protiv međunarodne zajednice

Na tri razine, diplomatskoj, vojnoj i pravosudnoj, Sjedinjene Države prate sve veći broj zapadnih zemalja. Velika Britanija, koja je već poduzela mjere protiv doseljenika, sada Izraelu prijeti vojnim embargom na koji se odlučila Kanada, više simbolična mjera, ali i Italija i Nizozemska. Nakon Francuske, cijela Europska unija odlučila je prošlog ponedjeljka uvesti sankcije protiv nasilnih doseljenika: zabranu ulaska u Schengenski prostor i zamrzavanje financijske imovine. Bliski saveznik Izraela, Mađarska Viktora Orbana, stala je na put. Napokon je poštovao europske i američke zabrane.

Je li Izrael u opasnosti izopćivanja? Vjeran svom imidžu kapetana čvrsto pozicioniranog za kormilom broda, Benjamin Netanyahu želi djelovati umirujuće. Ovog tjedna imao je već rijedak telefonski razgovor s Joeom Bidenom. U tom procesu, njegov ured izdao je izjavu građanima Izraela. „Na početku razgovora“, objašnjava Benjamin Netanyahu, „složili smo se oko činjenice kako Hamas mora biti eliminiran. No, tijekom rata, nije tajna, među nama je bilo nesuglasica kako to najbolje postići. Konačni vojni cilj u pojasu Gaze, grad Rafah, predmet je razmirica. Nekad smo se slagali s prijateljima, a nekad nismo. Ali na kraju dana, uvijek smo činili ono što je od vitalnog značaja za našu sigurnost, a učinit ćemo to i ovaj put“, zaključuje se u priopćenju.

U Netanyahuovoj vladi sa svih se strana dižu glasovi protiv međunarodne zajednice. Blizak premijeru, ministar strateških poslova, Ron Dermer tako bjesni na X protiv “svih zemalja koje se okreću od Izraela i pamtit će to kao trenutak srama“. Ministar vanjskih poslova Israel Katz sa svoje strane smatra da je svaka mjera protiv Izraela ohrabrenje za Hamas. Vođa male židovske supremacističke stranke, ministar financija Bezalel Smotrich, sa svoje strane, vjeruje da je, suočen sa sankcijama protiv doseljenika, jedini odgovor koji je potreban cionistički i sastoji se od intenziviranja kolonizacije na Zapadnoj obali.

Uvjereni kako vode bitku za život, Izraelci se osjećaju neshvaćeni od strane zapada. U ovoj maloj zemlji svi su, na vrlo blizak način, pogođeni ratom. Ali obrnuto, malo ljudi mjeri dubinu humanitarne krize u Pojasu Gaze. „Izraelska javnost toga jedva da je svjesna, pogotovu zato što su mediji minimizirali patnju Palestinaca od početka rata“, primjećuje novinar Amos Harel u kolumnama novina Haaretz, naprednog dnevnika. Jaz nerazumijevanja postaje sve dublji. Bivši šef vojne obavještajne službe, Amos Yadlin, u petak je požalio što je Izrael preuzeo „ulogu Rusa“, umjesto Ukrajine… Gotovo šest mjeseci nakon početka rata, Izrael riskira poraz na najvažnijoj fronti: u komunikaciji.

Le Figaro/Hrvatsko nebo