National Interest: Rusija želi zauzeti Odesu i čitavu ukrajinsku crnomorsku obalu!

„Operacija Odesa: Rusija želi čitavu ukrajinsku crnomorsku obalu” – tako je naslovljen članak objavljen 20. ožujka u američkom časopisu National Interest, koji su napisali glavni direktor Novog strateškog centra iz Bukurešta George Scutaru i savjetnik Centra za Europu i Euraziju američkoga Hudsonova instituta Matthew Boyse, obojica specijalizirani za središnju Europu. – Najnovije ponašanje Moskve – ocjenjuju oni – pokazatelj je kako ona nastoji otrgnuti preostali dio ukrajinske morske obale te zaprijetiti Rumunjskoj i Moldaviji. Donosimo članak u prijevodu na hrvatski jezik.

Dok je većina očiju usmjerena na Donbas, komentar bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva od 22. veljače još je jedan podsjetnik – kao da je potrebno više – na narav ambicija Kremlja u Ukrajini. On je naime nedavno izjavio:

„Odesa, vrati se kući. Čeznuli smo za Odesom u Ruskoj Federaciji, zbog povijesti grada, ljudi koji tamo žive i jezika kojim govore. To je naš ruski grad.”

Neki bi tu izjavu mogli smatrati bombastičnom i nerealnom. Ipak, kada nam ruski čelnici govore što žele, ne bismo ih trebali ignorirati, kao što se često događalo u posljednjih nekoliko desetljeća.

Grad utemeljila ruska carica Katarina Velika g. 1795. na mjestu starogrčke kolonije

Odesa je najvažniji i najpoznatiji grad na crnomorskoj obali Ukrajine, s milijun stanovnika. Utemeljena g. 1795. od carice Katarine Velike na mjestu starogrčke kolonije Odessos, Odesa je također glavni grad regije koja uključuje luke gradova Odesa, Južne i Čornomorske. Ukrajina je izvozila 65 posto svog žita kroz te luke prije rata, a i kroz manje luke Bilhorod-Dnistrovskij (blizu ušća Dnistra/Dnjestra) i Ust-Dunajsk.

Dunavske luke Izmail i Reni nadopunjuju stratešku lučku infrastrukturu regije Odesa. Kada je Rusija uvela pomorsku blokadu ukrajinskih luka u Crnom moru, samo su Reni i Izmail ostali u mogućnosti izvoziti žitarice iz zemlje na svjetska tržišta. Rumunjske luke na Dunavu, posebice Sulina i Constanta na Crnom moru, postale su alternativne rute za ukrajinski izvoz, za koji se Bukurešt nada da će uskoro tvoriti 60 posto ukrajinskog izvoza žitarica. U prvim mjesecima rata, Rumunjska je prevezla 300.000 tona žitarica. Do listopada 2023. povećao se tranzit na tri milijuna tona mjesečno, zahvaljujući velikim logističkim i financijskim naporima.

Bez održivih crnomorskih luka ukrajinsko će se gospodarstvo ugušiti

Na vrhuncu ruske pomorske blokade – od veljače do srpnja 2022. – Ukrajina je gubila 170 milijuna dolara dnevno. Divljačko bombardiranje luka na Crnom moru i Dunavu, a i korištenje minama, blokadama, elektroničkim ratovanjem i zlouporabama pregleda brodova kako bi se prekinule pomorske komunikacije i GPS, sve to sastavnice su ruske strategije potkopavanja ukrajinskoga gospodarstva i slobode plovidbe Crnim morem. Bez održivih crnomorskih luka ukrajinsko će se gospodarstvo ugušiti. Putin nas redovito podsjeća da želi uništiti Ukrajinu, ali to je mnogo teže ako Ukrajina ima izlaz na more. Nakon što je zauzela obalu Azovskog mora, teško je zamisliti da Rusija neće ponovno pokušati okupirati veći dio crnomorske obale Ukrajine – s Odesom kao nagradom.

Putin: jugoistočna Ukrajina jest „ruska zemlja“!

Medvedev je jednostavno ponovio Putinovo spominjanje, u njegovom godišnjem televizijskom dijalogu 14. prosinca, da je Odesa ruski grad i da je jugoistočna regija Ukrajine “ruska zemlja”. Ruskim društvenim mrežama kruži video na kojem ruski vojnik objašnjava zašto je glasovao za Putina: zato što “naš predsjednik Odesu smatra ruskim gradom, a ja sam iz Odese”.

Moramo razmotriti što ruski čelnici govore i kako se sjećaju svoje povijesti. Katarina Velika govorila je da je jedini način da Rusija zaštiti svoje granice da ih proširi. Stoljećima je rat bio dio ruskog raison d’etat [„razloga države“, u značenju nečega što je temeljno i nezaobilazno za unutarnju i vanjsku strategiju i politike neke države i čemu se sve drugo podređuje ili žrtvuje, nap. ur. HN], uvijek željnog novih teritorija i resursa za učvršćivanje moći Moskve bez modernizacije zemlje.

Odesa nije kakav god grad. Od dana Ruskog Carstva, njegovi stanovnici smatrali su se jedinstvenima. Kozmopolitski, multietnički grad koji je zadržao svoj arhitektonski šarm iz devetnaestog stoljeća unatoč velikim stradanjima u Drugom svjetskom ratu, Odesa također služi kao važno pomorsko i trgovačko središte.

Ako ruska vojska prijeđe Odesu, ništa ju ne može zaustaviti sve do rumunjske granice

Iza Odese nalazi se ušće Dunava, Pridnjestrovlje i ostatak Republike Moldavije između rijeka Dnistar/Dnjestar i Prut. Ako ruska vojska prijeđe Odesu, ništa ju ne može zaustaviti sve do rumunjske granice. Dunav u ruskim rukama bio bi geostrateška noćna mora za Rumunjsku, vitalnog saveznika SAD-a koji se osjeća izravno ugroženim od Rusa, osobito sada kada dijeli morsku granicu nakon što je Putin zauzeo dio Ukrajinske ekskluzivne ekonomske zone.

Delta Dunava puna je jezera i močvara s malo stanovnika. Mnogi su Lipovani – etnički Rusi koji su se u Rumunjskoj naselili u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću. Hoćemo li uskoro vidjeti ruske Spetsnaz-postrojbe [specijalce] kako se infiltriraju u Sulinski kanal kako bi sabotirali trgovinu ili poduzeli slične akcije?

Kut Moldavija-Pridnjestrovlje i opasnost od proruskoga državnog udara u Moldaviji

Republika Moldavija – čiji je južni vrh udaljen oko jednu i pol milju od ušća Dnipra/Dnjestra, koji utječe u Crno more – mogla bi se suočiti s državnim udarom, budući da bi Rusija više voljela klijentski režim nego trenutnu demokratsku i prozapadnu vladu. Putin bi mogao organizirati akcije ili incidente pod lažnom zastavom [vlastite vojnike i agente preobučene u neke druge identitetske odore] u Pridnjestrovlju koje je okupirala Rusija ili na jugu zemlje (kao što je regija Gagauzija, gdje većina stanovništva ima pozitivno mišljenje o Rusiji i Putinu) kao izgovor za izravnu vojnu intervenciju. Bi li Putin opet očekivao zaleđivanje sukoba i pregovore s američkim ili europskim čelnicima? Ti scenariji imaju noviju važnost s obzirom na nedavne pozive u Pridnjestrovlju za “zaštitu” od Rusije.

Prijeteće izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova na Diplomatskom forumu u Antaliji u Turskoj 2. ožujka nagovješćuju nastavak ruskih hibridnih akcija protiv Republike Moldavije dok istodobno oblikuju razloge i obrazloženja za preuzimanje kontrole nad zemljom.

Lavrovljev argument da Moldavija diskriminira manjine koje govore ruski bio je razlog koji je Putin upotrijebio protiv Ukrajine. Drugo, više od 200.000 stanovnika Pridnjestrovlja ima rusko državljanstvo, što bi Moskva mogla iskoristiti da opravda vojnu intervenciju prema ruskom Ustavu i vojnoj doktrini. Treće, Lavrov je optužio moldavske čelnike da su pod rumunjskim utjecajem i da traže ujedinjenje, ponavljajući narativ o uplitanju Zapada koji je Putin upotrijebio protiv Ukrajine.

Lavrov je te izjave dao istog dana kada je proruski guverner regije Gagauzije posjetio Moskvu. Nove destabilizirajuće akcije u Moldaviji mogu se očekivati ​​s obzirom na predsjedničke izbore u studenom, na kojima bi proeuropska predsjednica Maia Sandu mogla biti ponovno izabrana.

Repriza Donbasa?

Ako bi Rusija zauzela Odesu i/ili dijelove ostatka ukrajinskog primorja, mogli bismo očekivati ​​ponavljanje Donbasa: formalno pripajanje novookupiranih teritorija, montirani referendumi – kao u regijama Herson, Zaporižje, Donjeck i Lugansk – i slične pojave terora, mučenja i etničkog čišćenja.

Kako bi spriječila da se to dogodi, Ukrajini je potrebna hitna potpora da bi se oduprla sve većem ruskom pritisku na fronti i obranila se od takvih scenarija. Pritisak će se povećati nakon Putinove zajamčene pobjede na predsjedničkim “izborima” od 15. do 17. ožujka. Nakon nje možemo očekivati ​​da će rat postati Putinova isključiva preokupacija; on je opsjednut obnovom “ruske veličine”, osvajanjem i osiguravanjem svog mjesta u ruskoj povijesti. Moramo biti svjesni da su u širokom rasponu povijesti Rusi Petra i Katarinu smatrali “velikima” ne zbog nekih konkretnih reformi koje su uveli, već zbog teritorija koje su osvojili i granica koje su proširili.

Putin nije odustao od svog cilja zauzimanja Odese. Pristup ušću Dunava nije nemoguć cilj. Iako su sve oči uprte u Donbas, bitno je imati na umu Putinove dodatne prioritete u Ukrajini, koliko se god oni činili nategnutima u sadašnjosti. Kontinuirana potpora SAD-a ključna je za pomoć Ukrajini u odupiranju Putinovu napadu. Mora se zaustaviti prije Odese kako ne bi nastavio dalje na zapad duž obale Crnog mora.

Povezano:

Zdravko Gavran: Ukrajinska tragedija

National Interest/Hrvatsko nebo