Dekodiranje Kine: Na putu ka velikoj vojnoj sili na Pacifiku

Kina želi modernizirati svoju mornaricu. Dva nosača zrakoplova na nuklearni pogon trebaju biti izgrađena. S ciljem odvraćanja susjednih država – ali i potiskivanja američke vojne prisutnosti na međunarodnoj razini.

Kada je riječ o otoku Tajvanu strahuje se da bi mogao izbiti rat. Narodna Republika Kina želi ponovno ujedinjenje s Tajvanom, koji ona smatra odcijepljenom svojom pokrajinom, u slučaju nužde i oružjem. U svom godišnjem izvještaju u Narodnom kongresu kineski premijer Li Qiang ponovno je potvrdio čvrstu volju Pekinga da “odlučno napreduje u cilju ponovnog ujedinjenja Kine”. Ovo je, rekao je on, dio vladine “opće strategije”. Sama izjava nije nova. Međutim, riječ “mirno” nedostajala je ispred “ponovnog ujedinjenja”, koje je još uvijek bilo uključeno u formulacije iz prethodnih godina.

Prema Pekingu, potencijalna prijetnja leži u činjenici da Republika Kina, kako se službeno naziva Tajvan, dobije sigurnosna jamstva od SAD-a. Pet američkih nosača zrakoplova trenutno se nalazi u Pacifiku, javljaju američki mediji. Političari u Kini nedavno su rado govorili o “miru i sigurnosti s obje strane rijeke”. Mnogi stručnjaci postupno postaju uvjereni da više nije riječ samo o Tajvanskom tjesnacu, već o širem području.

Kako bi doista mogao imati kontrolu u vodama koje prisvaja, Peking značajno osnažuje svoju trenutno oslabljenu mornaricu. Najjužnija točka u Južnom kineskom moru udaljena je oko 2.000 kilometara od kopna. Peking želi još više proširiti svoj prostor djelovanja – svojim nosačima zrakoplova.

Dva u funkciji, još dva u izgradnji

Dva nosača zrakoplova trenutno su u službi kineske mornarice. Prvi – “Liaoning” (broj trupa 16), nazvan po sjeveroistočnoj pokrajini u kojoj je ratni brod rekonstruiran – Kina je kupila 1998. od Ukrajine preko posrednika iz Macaa za 20 milijuna dolara. Biznismen je isprva tvrdio da želi izgraditi plutajući hotel i kasino. Godine 2012. “Liaoning” je predan mornarici nakon što je rekonstruiran u nosač zrakoplova.

Drugi – “Shandong” (broj trupa 17) – također je dobio ime po kineskoj pokrajini. Brod je domaća kopija “Liaoninga” s manjim izmjenama i uglavnom krstari Južnokineskim morem od 2019.

“Fujian” (broj trupa 18) trenutno je još u brodogradilištu u Šangaju. Kao i dva prethodnika, ima konvencionalni pogon. Očekuje se da će ovaj nosač ući u upotrebu 2025. godine.

Špekulira se da je, osim “Fujiana”, u izgradnji i četvrti nosač zrakoplova. “Nisam upoznat s bilo kakvim tehničkim poteškoćama s četvrtim nosačem zrakoplova”, neizravno je potvrdio glasine admiral Yuan Huazhi novinaru iz Hong Konga na marginama Narodnog kongresa. Najviši politički časnik kineske mornarice na pitanje, hoće li nosač već biti opremljen nuklearnim pogonom, je odgovorio nejasno: “Obavijestit ćemo javnost u dogledno vrijeme.” Međutim, pretpostavljeni identifikacijski broj broda 19 ostaje nespomenut u službenim medijima.

Još dva nosača zrakoplova na nuklearni pogon?

Prije početka Narodnog kongresa mediji u Hong Kongu i Tajvanu jednoglasno su izvijestili da su još dva nosača zrakoplova na nuklearni pogon s brojevima trupa 20 i 21 položena – u isto vrijeme u dva brodogradilišta. Svaki, kako doznaju mediji, ima dva reaktora s tekućim torijevim fluoridom koji generiraju energiju nuklearnom fisijom.

“Kina želi jasno pokazati svoje snažne ambicije da obrani svoje vode modernom mornaricom”, kaže Wang Feng, izdavač lista na kineskom jeziku China Times u Taipeiju, glavnom gradu Tajvana. Ovo je, kako kaže, učinkovita taktika odvraćanja nakon niza smrtonosnih pomorskih incidenata sa susjednim zemljama.

Admiral Yuan ostaje pri tome na službenom kursu: “Mi gradimo nosače zrakoplova ne da bismo se uspoređivali s SAD-om, a pogotovo ne da bismo vodili ratove s SAD-om. Želimo ih koristiti za obranu našeg suvereniteta i teritorijalnog integriteta.”

Za razliku od nekih zapadnih demokracija, mjesto u kineskom parlamentu, Nacionalnom narodnom kongresu, nije vruća, već udobna stolica. Ovdje se ne postavljaju kritična pitanja. Vladin kurs i cijeli državni vrh pljeskom i klicanjem dobiva podršku gotovo 3.000 izaslanika. I ovdje, u Velikoj dvorani naroda, jasno se pokazuje snažna ambicija Kine da postane regionalna vojna supersila.

Porast izdvajanja za vojsku

U 2024. kineska apsolutna vojna potrošnja će biti povećana za 7,2 posto u usporedbi s prethodnom godinom, što je izraženo u eurima 215,5 milijardi eura. A ako gospodarstvo u tekućoj godini ostvari rast od pet posto, stavka naoružanja u proračunu će iznositi 1,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Prema Štokholmskom institutu za mir SIPRI, Kina je druga u svijetu po izdvajanjima za obranu, odmah iza SAD-a.

Prije svega mornarica biva znatno proširena. Od kraja Drugog svjetskog rata vojne tehnologije su se drastično promijenile, kaže Charles Martin-Shields iz Njemačkog razvojnog instituta. S nosačima zrakoplova na nuklearni pogon, “moderna mornarica više ne treba lance otoka kao baze za punjenje gorivom za kontrolu golemog Pacifika”.

Jedan od razloga povećanja vojnih napetosti, vjeruju stručnjaci, jest to što će prema Kini kritični William Lai Ching-te preuzeti predsjedničku dužnost u Taipeiju u svibnju. “U principu, ni Kina ni SAD nisu zainteresirane za vojni sukob”, kaže Hanna Gers iz Njemačkog društva za vanjske odnose. “Osobno mislim da su ekonomske blokade vjerojatnije. Ali isto tako znam da se ovdje raspravlja o svim mogućim scenarijima”, kaže Gers.

Kineski nosači zrakoplova još uvijek krstare u svojim vodama. Ali admiral Yuan već naznačuje da bi kineska mornarica uskoro mogla krenuti prema udaljenim odredištima. “Za to su izgrađeni nosači zrakoplova”, kaže on.

Mogući test bi bila kriza na Bliskom istoku. Otkako je hutistička milicija u Jemenu napala civilne brodove u Crvenome moru, plovidba komercijalnih brodova tamo je ograničena. “Trgovački putovi Crvenog mora strateški su važni za opskrbu Kine energijom”, kaže Wang. Međutim, naglašava on, da Narodnooslobodilačka vojska Kine još nije u stanju izvoditi obrambene operacije za pomorsku sigurnost. Još jedan argument za naoružavanje mornarice: “Riječ je u konačnici o državnoj sigurnosti”, kaže Wang.

“Dekodiranje Kine” je serijal DW-a koji kritički klasificira kineska stajališta i argumente o aktualnim međunarodnim pitanjima iz njemačke i europske perspektive.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo