Sa Zakonom o sudovima i skeptična Nizozemska i Danska dižu ruku za BiH

Vrijeme:3 min, 35 sec

 

OTVARANJE PREGOVORA S BIH NIJE UPITNO, ALI MOŽE BITI UVJETOVANO

Potencijalni kompromis mogao bi biti političko otvaranje vrata BiH, kao što je Europsko vijeće učinilo za Ukrajinu i Moldaviju u prosincu prošle godine, ali i uključivanje određenih uvjeta za formalno pokretanje pregovaračkog procesa poslije

Očekuje se, naime, da će to tijelo donijeti pozitivnu odluku, no sada se nagađa kako bi se eventualno stvar mogla dodatno zakomplicirati traženjem dodatnih reformi koje bi bile preduvjet za određivanje datuma početka pregovora BiH s EU-om.

Bez datuma

Navodi to Politico, koji donosi raspoloženje iznutra iz Bruxellesa. Barbara Moens piše da pojedine zemlje EU-a, uključujući Nizozemsku i Dansku, upozoravaju da Europsko vijeće sljedećeg tjedna ne bi trebalo jednostavno dati “zeleno svjetlo” Bosni i Hercegovini da započne pristupne razgovore s EU-om, kao što je Europska komisija preporučila ranije ovoga tjedna. Na sastanku održanom u srijedu nekoliko zemalja EU-a zatražilo je objašnjenja o iznenađujuće pozitivnom izvješću o BiH, navela su četvorica diplomata. Potencijalni kompromis mogao bi biti političko otvaranje vrata BiH, kao što je Europsko vijeće učinilo za Ukrajinu i Moldaviju u prosincu prošle godine, ali i uključivanje određenih uvjeta za formalno pokretanje pregovaračkog procesa poslije.

– Nećemo početi prave pregovore ako ne bude više reformi – rekao je jedan od diplomata, a prenosi Politico. Večernjakovi pak izvori govore kako su stvari nešto drukčije. Otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom ne bi uopće trebalo biti upitno pod bilo kakvim okolnostima. Druga je stvar hoće li se pak inzistirati na dodatnim naporima vlasti Bosne i Hercegovine. Doduše, istini za volju, vlasti su učinile manje nego što je preneseno na sastanku kada je u Sarajevu bio Tim Europa, sastavljen od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića i njegova nizozemskog kolege Marka Ruttea. Tada je Rutte eksplicitno rekao kako njegova zemlja ne može odobriti otvaranje pregovore bez taksativno navedena četiri zakona. Dva su provedena – o sprječavanju sukoba interesa te onaj o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizam, no ne i Izborni zakon te Zakon o sudovima. S obzirom na to da se računa na alternativnu mogućnost da se u pitanje o tehničkoj izbornoj reformi umiješa visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, i to nakon što Europsko vijeće donese formalnu odluku o BiH kako se ne bi pokvarila “idila” kod Europljana i domaćih vlasti u BiH, ostaje otvoreno pitanje Zakona o sudovima. No, kako tvrde upućeni, i taj bi zakon mogao već sljedećeg tjedna biti konačno skinut s popisa neriješenih, zbog čega onda Nizozemska ili Danska ne bi imale nikakva razloga reagirati. Naime, kako se doznaje, Zakon o sudovima u BiH ponovno će se naći među prijedlozima točaka sjednice Vijeća ministara BiH koja bi se trebala održati u utorak, dakle dva dana prije nego što počne zasjedanje Europskoga vijeća.

Odgoda godinu dana

Bude li odluka Vijeća ministara pozitivna, nestali bi razlozi za osporavanja nastavka europskog puta Bosne i Hercegovine. Ključni prijepor je oko toga gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH. Bošnjačka strana inzistira na Istočnom Sarajevu, a srpska na Banjoj Luci. Argumenti bošnjačke strane je da se inzistira na blizini Sarajeva te čisto logističkih i tehničkih razloga, dok pak srpska strana smatra kako bi u Banjoj Luci bili u stanju angažirati dovoljno kvalitetnih kadrova koji bi onda radili u ovoj najvažnijoj sudskoj instituciji u zemlji. Na bošnjačkoj strani je američka administracija, dok su dužnosnici EU-a imali različita stajališta o sjedištu odjela. Doznaje se kako je upravo državni ministar pravosuđa Davor Bunoza predložio izlaz iz ove pat-pozicije kako bi se Europskoj uniji isporučio ovaj rezultat donošenjem zakona, a da se ostavi vrijeme za usklađivanje prijepora iz toga zakona. Naime, predložio je da se donese zakon kojim se uspostavlja drugostupanjski sud na razini države, a da se istodobno ne definira sjedište toga suda. U jednoj odredbi bi stajalo kako bi se u roku od godinu dana trebao postići dogovor oko sjedišta toga suda koji će se nalaziti u “drugom entitetu” u odnosu na Sud BiH, odnosno na području Republike Srpske.
Autor:Zoran Krešić
večernjak.ba / Hrvatsko nebo