ENERGETIKA/BiH na korak do europskih pregovora, zavrzlama oko plinovoda do Hrvatske

Oba doma parlamenta BiH održat će hitne sjednice i to vjerojatno već u petak kako bi potvrdili zakon o sprječavanju sukoba interesa što ga je u srijedu usvojilo Vijeće ministara, a političari u toj zemlji očekuju kako će to biti dovoljno da Europsko vijeće nakon 20. ožujka odobri otvaranje pristupnih pregovora, izvještava Hina.

“Mislim da smo otključali ta vrata”, izjavio je u četvrtak lokalnim medijima Predrag Kojović, zastupnik vladajuće Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH i član međustranačke radne skupine koja je imala zadaću usuglasiti tekst zakona na čijem je usvajanju inzistirala Europska komisija kako bi šefovima država ili vlada Unije preporučila da na predstojećem zasjedanju daju suglasnost za otvaranje pregovora s BiH.

Discussed the progress of 🇧🇦#Bosnia and Herzegovina on its EU path w/ Chairwoman @KristoBorjana .

I welcome the adoption of the Law on the Prevention of Conflict of Interest by the Council of Ministers.

The reforms must continue!

— Oliver Varhelyi (@OliverVarhelyi) March 6, 2024

Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi na društvenoj je mreži X u četvrtak objavio kako ga je o usvajanju ovog zakona te o drugim reformskim koracima na europskom putu izvijestila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto. “Pozdravljam usvajanje zakona”, napisao je Varhelyi dodajući kako se provedba reformi mora nastaviti.

Prema dostupnim informacijama koje je prenio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti je na tragu europskih praksi, predviđa strogi nadzor nad imovinom i angažmanima državnih dužnosnika, članova njihovih obitelji i povezanih osoba te predviđa drastične kazne kakvih do sada nije bilo.

O sukobu interesa ubuduće bi odlučivalo neovisno tijelo sastavljeno od pravnih stručnjaka dok je do sada ta zadaća pripadala članovima političkih stranaka koji u pravilu nisu izricali nikakve ozbiljnije sankcije.

Iako je Europska komisija ranije zahtijevala da prije izrade preporuke Europskom vijeću o otvaranju pregovora BiH usvoji i zakon o sudovima, o tome među političarima do sada nije postignuta suglasnost. U BiH nagađaju kako Komisija sada na tom zakonu ipak neće inzistirati, svjesna poteškoća u dogovaranju.

Izborni zakon

I dalje je neizvjesno kako će biti riješen problem izmjene izbornog zakona jer Europska komisija također traži usvajanje “paketa integriteta” odnosno uvođenja novih tehnologija kojima bi se osigurao bolji nadzor izbornog procesa.

HDZ BiH do sada je inzistirao da se usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata no za to nije dobio suglasnost stranaka bošnjačko-građanskog bloka koje su dio vladajuće koalicije. One inzistiraju da se taj problem riješi na cjeloviti način odnosno izmjenama ustava kojima bi se eliminirala svaka diskriminacija građana BiH temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Ne usuglase li se sada koalicijski partneri o tom pitanju izvjesno je kako će intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti izmjene koje traži Bruxelles kako bi se po novim pravilima mogli održati lokalni izbori planirani za listopad.

Vlada Federacije BiH priprema novi zakon o Južnoj interkonekciji, kako glasi naziv projekta povezivanja s plinskom mrežom u Hrvatskoj, no politički prijepori o tome kako ga realizirati još nisu prestali, prenose u četvrtak lokalni mediji u BiH, prenosi Hina. Potvrdio je to federalni premijer Nermin Nikšić koji je izjavio kako njegov koalicijski partner i čelnik HDZ BiH Dragan Čović “još nije popustio”. “Ovdje imamo samo politički problem za koji se nadam da ćemo ga riješiti. Smatramo da je korektno napraviti mješovitu upravu “BH-Gasa” i napraviti podružnicu u Mostaru”, izjavio je Nikšić u intervjuu za televiziju N1.

Južna interkonekcija je projekt kojim bi se postojeća plinska mreža u BiH povezala s Hrvatskom s tim da bi se gradio potpuno novi plinovod sa spojnom točkom kod Zagvozda te pravcem Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar. BiH trenutačno prirodni plin može osigurati samo iz jednog pravca i samo jednog izvora, koristeći transportni plinovod koji prelazi granicu Srbije i Bosne i Hercegovine u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika.

Problemi oko upravljanja

Osim činjenice da je BiH ovisna o samo jednom izvoru i pravcu opskrbe problem je i to što postojeći plinovod, izgrađen 1979. godine, karakterizira zastarjelost te velika opterećenost tijekom zimskih razdoblja kada je potrošnja plina najveća. Ovisnost o ruskom plinu nakon agresije na Ukrajinu pokazala je svu energetsku ranjivost BiH kao i to koliki je problem proizvela odluka čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da iz političkih razloga odnosno njegovih veza s Rusijom još 2015. blokira spajanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Slavonskog i Bosanskog Broda iako je to financijski kanila podržati Europska unija.

Jedina alternativa ostala je provedba znatno skupljeg projekta Južne interkonekcije čija je okvirna cijena 100 milijuna eura. Ovaj energentski projekt ima jasno izraženu političku dimenziju jer za njega interes pokazuju SAD s obzirom na činjenicu da on znači pristup BiH terminalu za ukapljeni plin na Krku dok ga Čović odnosno HDZ BiH tretiraju strateškim interesom Hrvata u BiH i traže uspostavu nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru koja bi za njega bila zadužena.

Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH usvojio je 2021. godine zakon o Južnoj interkonekciji no na tome je sve stalo jer su zastupnici HDZ BiH 2022. podnijeli amandmane kojima su tražili da se iz projekta izbaci tvrtka BH-Gas, a uvede novi poslovni subjekt pod nazivom “Južna plinska interkonekcija Mostar”. Pravdali su to konstatacijom kako je “BH-Gas” opterećen brojnim nezakonitostima u poslovanju kao i činjenicom da u njemu nema zaposlenih Hrvata. “Tom (novom) tvrtkom ili prostorom ne može upravljati tvrtka koja nema zaposlenog ni jednog Hrvata, u upravi, u nadzornim odborima”, kazao je Čović dodajući kako ne želi dopustiti da sutra iz političkih razloga “netko iz Sarajeva zavrne plin Posušju”.

No Čović se odmah suočio s kritikama SAD-a u čemu je prednjačio američki veleposlanik Michael Murphy, a otvoreno ih je ponovio i pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien koji je, kada je u veljači boravio u Sarajevu, izravno optužio čelnika HDZ BiH za blokade. “On bi da zamijenio operatera sustava prijenosa, etabliranu tvrtku u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za provedbu projekta, trenutno nepostojećom tvrtkom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa”, kazao je O’Brien. Federalni premijer Nikšić kaže da se radi na novom prijedlogu zakona. Nije govorio o detaljima no od ranije je poznat prijedlog da se “BH-Gas” preustroji a u Mostaru uspostavi podružnica te tvrtke koja bi bila zadužena za Južnu interkonekciju.

Za kompromis se zalaže i Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik u federalnom parlamentu. Kaže kako postoje načini kako uključiti jedinice lokalne samouprave i hrvatske županije preko kojih plinovod prolazi. “Sve je stvar kompromisa, dijaloga i volje da se to riješi. Ovdje volja ne postoji jer našim političkim vođama nisu interesi jedinice lokalne samouprave, nego su im interes javne nabave, tenderi i novac koji će se potrošiti u tom projektu. Tu leži glavni problem. Oni su to namirisali, a nikakav nacionalni interes ili nešto treće”, kazao je Raguž za sarajevsko “Oslobođenje”.

geopolitika.news / Hrvatsko nebo