IZ STRANIH MEDIJA/ABC: Raspada se europski konsenzus o potpori Ukrajini

Dvije godine sukoba i mogući povratak Trumpa u Bijelu kuću počinju lomiti zajedničku politiku Bruxellesa, ističe u svom komentaru objavljenom pod gornjim naslovom 28. veljače u španjolskom glasilu EL ABC Rosalía Sánchez. „Dok nordijske zemlje slave skori ulazak Švedske u NATO, a njihovi političari i vojska uz veliku pompu najavljuju oružane operacije suprotstavljanja Vladimiru Putinu na istočnom boku NATO-a, Austrija poziva da se ponovo sjedne za stol s ruskim predsjednikom.” Francuska premalo pomaže, Njemačka ne želi poslati rakete Taurus, Češka i Poljska odlučne su nastaviti pružati vojnu pomoć, dok su Mađarska i Slovačka prekinule isporuku oružja i spremne su pružiti samo humanitarnu ili financijsku pomoć.

Posljednja dva tjedna rad europske diplomacije pokazao se neuspješnim. Jedinstveni odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu istrošio se nakon dvije godine sukoba i počinje se raspadati zbog mogućnosti povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Dok nordijske zemlje slave skori ulazak Švedske u NATO, a njihovi političari i vojska uz veliku pompu najavljuju oružane operacije suprotstavljanja Vladimiru Putinu na istočnom boku NATO-a, Austrija poziva da se ponovo sjedne za stol s ruskim predsjednikom. „Putin je potreban za pregovaračkim stolom, jer bez njega ne možemo postići mir“, tvrdi austrijski kancelar, konzervativac Karl Nehammer, koji također smatra da bi bilo korisno „uključiti više“ drugih sila, poput Brazila, Indije, Kine i Juga Afrika, koja zajedno s Rusijom čini skupinu Brics. Nehammer ne isključuje ponovno putovanje u Moskvu na sastanak s Putinom. „Ako bi to moglo pomoći, ponovio bih posjet“, komentirao je, dok je Francuska najavila spremnost za slanje vojnika na ukrajinsku bojišnicu. U Berlinu su riječi Macrona, koji je javno priznao da ne isključuje slanje francuskih vojnika u Ukrajinu, dočekane s ozbiljnim negodovanjem. Njemački kancelar brzo je zajamčio da ne razmišlja o prisutnosti zapadnih trupa na ukrajinskom tlu. „Ono što smo između sebe dogovorili na početku vrijedi i za budućnost, odnosno da na ukrajinskom tlu neće biti vojnika iz europskih zemalja ili članica NATO-a, podsjetio je Macrona.

Francuska zaostaje za Berlinom u pogledu isporuke vojne pomoći Ukrajini, za razliku od kancelara Scholza, koji Kijevu odbija poslati prijeko potreban Taurus, ne vidi razlog zbog kojeg bi se slanjem krstarećih projektila prekoračila crvena crta. Iako obojica i dalje brane teoretski jedinstvenu potporu Ukrajini, njihova se stajališta već sada razlikuju do točke koja bi mogla dovesti do raspada francusko-njemačke osovine.

Nešto istočnije, u području Višegradske skupine, konsenzus je također eksplodirao. Prvi sastanci skupine V4, već s poljskim liberalima, samo su potvrdili izraženu podjelu. Češka i Poljska odlučne su nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini, dok su Mađarska i Slovačka prekinule isporuku oružja i spremne su pružiti humanitarnu ili financijsku pomoć. Četvorica premijera, koji su se ovog utorka sastali u Pragu, mogli su se samo složiti da „Kijevu treba pomoć“ i zaključili su sastanak praznim dokumentom. Čak imaju različita mišljenja o uzrocima ruske agresije. „Mislim da mogu reći da među nama postoje razlike“, rekao je domaćin, češki premijer Petr Fiala. „Neću tajiti da se razilazimo u mišljenjima o uzrocima ruske agresije na Ukrajinu i o načinima na koji bi se ona mogla okončati“, rekao je. „Ruski predsjednik Vladimir Putin je ratni zločinac, jedini razlog za rat u Ukrajini je agresija Rusije na Ukrajinu“, rekao je poljski premijer Donald Tusk. „Bez obzira na to koliko Rusija ostaje jaka kao država i bez obzira na političke, moralne i povijesne čimbenike, ocjena onoga što se danas događa u Ukrajini mora biti nedvosmislena.“

Slovački premijer, ljevičarki populist Robert Fico, odgovorio je sa svoje strane da je pristup Zapada ratu „apsolutni promašaj“. „Ne vjerujem u vojno rješenje sukoba u Ukrajini“, zaključio je i napomenuo da bi EU trebala osmisliti mirovnu strategiju za rat. Fico se pridržava ruskog narativa o uzrocima ukrajinskog rata, uključujući tvrdnju da sadašnja ukrajinska vlada upravlja nacističkom državom od koje treba zaštititi etničke Ruse nastanjene na istoku zemlje. „Rat bi mogao završiti samo pregovorima”, dodao je mađarski premijer Viktor Orbán, konzervativni nacionalistički populist koji smatra da bi mirovni pregovori trebali započeti „što prije“.

Različita predviđanja

Razlike u mišljenjima nisu samo prisutne među europskim vladama, nego i među građanima država članica. Istraživanje think tanka Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), objavljeno 21. veljače, pokazuje da razlike nisu posljedica predviđanja o ishodu sukoba. Samo 10 % Europljana vjeruje u pobjedu Kijeva, 20 % ih je uvjereno u pobjedu Moskve, dok relativna većina očekuje neku vrstu kompromisa. No, to ne sprječava polovicu stanovništva Švedske, Poljske i Portugala da zagovara potporu Ukrajini u ponovnoj uspostavi kontrole nad okupiranim teritorijima, dok polovica ili više Mađara, Grka, Talijana, Rumunja i Austrijanaca želi pritisnuti Kijev da pregovara s Moskvom. Francuzi, Španjolci, Nizozemci i Nijemci potpuno su polarizirani po tom pitanju.

I upravo u ovom vrlo polariziranom scenariju Europska komisija pokušava spojiti stajališta i fokusira se na širenje Obrambene unije. Ursula von der Leyen želi da se iznenadna dobit od ruske imovine zamrznute zbog sankcija iskoristi za kupnju oružja za Ukrajinu: od ruske državne imovine koju su saveznici G7 zamrznuli kao odgovor na invaziju na velikih razmjera u Ukrajini moglo bi se uprihoditi otprilike 300 milijardi eura.

Povezano:

Zdravko Gavran: Ukrajinska tragedija

EL ABC/Hrvatsko nebo