Strah od Rusa/Vojna rezerva toliko im je postala privlačna da kandidate moraju odbijati
Vrijeme:3 min, 3 sec
Nakon aneksije Krima 2014. godine, sigurnosna pitanja diljem Europe počela su se preispitivati
Švedska transformira svoju domobransku vojnu rezervu u borbenu silu koja je postala toliko privlačna mladima da se kandidati čak moraju odbijati. Kao razlog za takav interes Politico navodi rat u Ukrajini i sve veću zabrinutost, koju čelnici zemlje pojačavaju, da se Švedska mora pripremiti za rat. Povećani interes predstavlja veliku promjenu u odnosu na situaciju posljednjih nekoliko godina kada je domobranstvo izgubilo na popularnosti nakon završetka Hladnog rata. Do 2001. godine, vladino izvješće zabilježilo je uzbunu među oružanim snagama zbog pada broja pripadnika.
Nakon aneksije Krima 2014. godine, sigurnosna pitanja diljem Europe počela su se preispitivati. Tijekom prošlog desetljeća, domobranstvo je prošlo kroz reforme koje su ga bolje povezale sa stalnim granama vojske. Primjerice, umjesto da pripadnici dobivaju ostatke koje su prije koristile jedinice s punim radnim vremenom, sada dobivaju isto novo oružje. U 2020. godini, članstvo je bilo oko 20.000, što je veliki pad u odnosu na oko 120.000 sredinom ’80-ih.
Sve to promijenila je ruska invazija Ukrajine 2022. godine. Te se godine 29.101 Šveđanin prijavio za pridruživanje domobranstvu. Švedske pomoćne obrambene organizacije također su zabilježile porast broja zahtjeva za članstvo. U prva dva tjedna rata, 640 ljudi pridružilo se Lottasu, ženskoj grupi koja pruža logističku potporu vojsci. To je otprilike broj novih članova koje Lottas inače primi tijekom cijele godine.
Do kraja 2022., još jedna pomoćna organizacija, Švedska federacija za dragovoljno obrambeno obrazovanje i obuku, primila je 3795 novih članova – u odnosu na samo 46 godinu prije. Organizacija koja obučava vozače za dužnost u široj obrani zemlje u međuvremenu je udvostručila prijem novih članova. Rat je također potaknuo Švedsku da odustane od svoje dugogodišnje politike vojnog nesvrstavanja i podnese zahtjev za članstvo u NATO-u, zajedno sa susjednom Finskom.
“Mogli bismo vidjeti rat u Švedskoj”, upozorio je ministar civilne obrane Carl Oskar Bohlin. I premijer Ulf Kristersson nekoliko je puta spomenuo rat. “Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku. Rat može doći i kod nas”, rekao je ministar obrane Pal Jonson. Osjećaj hitnosti potaknuo je sve više ljudi da se pridruže domobranstvu. U prva dva tjedna siječnja prijavilo se oko 1200 ljudi, četiri puta više nego u istom razdoblju 2023. godine.
“Prije petnaest godina mnogi su domobranstvo gledali kao na hobi, poput planinarenja ili lova”, rekao je Raaum te dodao: “Sada shvaćaju da je to ključni dio naše sigurnosti“.
Konrad Lindblad, koji se pridružio prije sedam godina, rekao je da su ga prijatelji i poznanici odjednom počeli ispitivati kako da se pridruže.
“Kada sam se pridružio, htio sam raditi nešto drugačije od onoga što radim radnim danom u uredu, a budući da sam uživao služeći vojni rok, znao sam da mi domobranstvo odgovara. Ali kada sam postao dio toga, shvatio sam da je i domobranstvo ozbiljan pothvat, usklađen s ostatkom oružanih snaga. I počeo sam razmišljati zašto to radim. Činim to jer mogu pridonijeti našoj obrani. Ako ljudi poput mene to ne učine, tko će? Ne možemo uzeti zdravo za gotovo da će Švedska imati slobodu i demokraciju”, kazao je.
S obzirom na to da se toliko ljudi sada želi prijaviti, domobranstvo se susreće s problemima. Kandidati moraju biti procijenjeni, a ako nisu služili vojni rok, moraju proći ubrzani vojni tečaj. Za njih se potom mora pronaći mjesto u obližnjim jedinicama. Lindblad je rekao da nema toliko slobodnih mjesta te kako bi trebalo oformiti nove jedinice kako bi se primio značajan broj novih članova.
večernji.ba / Hrvatsko nebo
