D. Dijanović: Stvaranje ratne atmosfere u Europi
Europa i rat
Posljednjih tjedana u sve većem broj europskih država javno se spominje mogućnost rata. Visoki dužnosnici iz vojno-obrambenog sektora Švedske upozorili su svoje građane na to da budu „spremniji nego ikada“ za slučaj rata. Nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu do tada neutralne zemlje Švedska i Finska izrazile su želju za članstvom u NATO-u. Finska je ušla u članstvo u travnju prošle godine, a švedski je ulazak usporen zbog protivljenja Mađarske i Turske. Uskoro bi i te prepreke trebale biti preskočene.
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin nedavno je izdao upozorenje švedskim građanima: „Za naciju kojoj je mir bio ugodan suputnik gotovo 210 godina, ideja da je to nepomična konstanta je opasnija nego ikad. Mnogi su to rekli prije mene, no dopustite da to učinim u službenom svojstvu i vrlo jasno: Moglo bi doći do rata u Švedskoj”. Njegovu je poruku potom podupro i vrhovni vojni zapovjednik, general Micael Byden, koji je rekao da bi se svi Šveđani trebali psihički pripremiti na tu mogućnost.
Slično upozorenje dao je i švedski ministar obrane Pål Jonson. Istaknuo je da ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da je svijet postao opasniji nego što je bio prije samo godinu dana. „Ne može se isključiti oružani napad na Švedsku. Rat može doći i do nas. Ova ozbiljna vremena zahtijevaju jasnoću vizije, sposobnost djelovanja i upornost – jasnoću vizije da bismo razumjeli da je cilj Rusije i dalje iskorjenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje Europe u kojoj je ‘moć ispravna’ s tampon-državama i interesnim sferama“, rekao je Jonson i dodao da je to već doživljeno u prošlosti.
Nizozemci i Nijemci već neko vrijeme potiču svoje građane na gomilanje zaliha, a jedan norveški general prije nekoliko je dana naredio prebacivanje ekonomije na ratni način i pripremu za duži i veći sukob.
Građanska vojska?
Nedavno je pak najviši britanski general Patrick Sanders tijekom govora na Međunarodnoj izložbi oklopnih vozila u Londonu upozorio na veliki rat i potrebu stvaranja „građanskih vojski“. Rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu znak stvari koje dolaze. Sanders je pozvao na učenje lekcija iz prethodnih ratova prije nego što bude prekasno. Situaciju u Ukrajini usporedio je s krizama iz 1914. i 1937., istaknuvši da će samo „građanske vojske“ moći odbiti nadolazeći napad na zapadnjački način života. Građanima je poručio da se pripreme za rat velikih razmjera. Istaknuo je da će se morati sami mobilizirati.
„Naši prethodnici nisu sagledali posljedice tzv. Srpanjske krize 1914. godine i zapali su u najstrašniji rat. Ne možemo si dopustiti da danas napravimo istu grješku. Ukrajina je doista važna“, ustvrdio je i dodao da ovaj rat nije samo rata oko Donbasa ili oko ponovne uspostave Ruskog Carstva, nego se radi o napadu na zapadni sustav i način života u političkom, psihološkom i simboličkom smislu. Ovaj rat nije samo Donbasa ili ponovne uspostave Ruskog Carstva, već se radi o porazu našeg sustava i načina života u političkom, psihološkom i simboličkom smislu“.
Britanski general smatra da Ukrajina Zapadu za sada „kupuje vrijeme“ da pripremimo odgovarajući odgovor i da se veličina britanske vojske mora udvostručiti. Građani moraju biti spremni ako ne za punu vojnu obvezu onda za razinu građanske mobilizacije koja nije viđena u zapadnoj Europi od 1945. General je također priznao da je britanska vojska bila nepotrebno uključena u neke sukobe, slabeći njezin potencijal. Danas je, smatra, potrebno stvoriti „građansku vojsku” od pola milijuna ljudi. Za takvu što, međutim, nije samo dovoljna naredba, nego i domoljublje. Tako britanski veteran Ben McBean, koji je izgubio ruku i nogu u Afganistanu, primjećuje da se mentalitet ljudi promijenio. Nema više domoljuba. „Taj mentalitet je nestao i bit će ga teško vratiti“.
Pred nekoliko tjedana predsjednik vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, naglasio je da bi civili u državama članicama trebali biti spremni za potencijalni budući rat s Rusijom. Dodao je da će, ako sukob u Europi eskalira, biti potrebno mobilizirati velik broj civila. Pretprošlog tjedna, britanski ministar obrane Grant Shapps također je rekao da svijet „prelazi iz poslijeratnog u predratni svijet“ i Ujedinjeno Kraljevstvo mora osigurati da je „cijeli obrambeni ekosustav spreman“” za obranu svoje domovine.
Richard Dannatt, koji je bio načelnik Glavnog stožera od 2006. do 2009., usporedio je sadašnju situaciju s tridesetim godinama prošlog stoljeća, kada loše stanje britanskih oružanih snaga nije uspjelo zaustaviti nacističku agresiju. „Postoji ozbiljna opasnost da se povijest ponovi“, upozorio je u The Timesu, pozivajući da britanska potrošnja za obranu dosegne 3 posto BDP-a. Glasnogovornik premijera Rishi Sunaka, Max Blain, uvjerava s druge strane javnost da vlada „nema namjeru“ uvesti vojni rok.
Najveća vojna vježba od vremena hladnog rata
Njemački ministar obrane Boris Pistorius nedavno je govorio o „radikalnoj promjeni orijentacije njemačke vojske“ nakon gotovo osam desetljeća „multilateralističkog načina obrane“. Berlin priprema planove za nepredviđene situacije u slučaju masovnog ruskog napada na zapadnu Europu, posebice na baltičke države. U Njemačkoj se raspravlja i o povratku vojnog roka.
Njemačko vijeće za vanjske odnose također je u studenom predvidjelo da bi NATO trebao biti spreman za veliki rat s Rusijom u roku od pet do devet godina. Estonska vanjska obavještajna služba procijenila je u izvješću objavljenom prošlog mjeseca da će za pripremu rata biti potrebno tri do pet godina.
Biden je zaprijetio da ako Sjedinjene Države ne budu u stanju nastaviti podržavati obranu Ukrajine od ruske invazije, Washington i Zapad riskiraju da budu uvučeni „izravno“ u rat s Moskvom. Lavrov je na to rekao: „Nemamo namjeru, nemamo nikakvu vojnu, političku ili ekonomsku potrebu bilo koga napadati bilo gdje“.
Uskoro nas očekuje najveća vojna vježba NATO-a još od vremena hladnog rata. NATO će mobilizirati oko 90,000 vojnika za vojne vježbe koje počinju u veljači i trajat će oko četiri mjeseca. Vojna vježba pod nazivom „Steadfast Defender“ bit će najveća vojna vježba NATO-a u posljednjih nekoliko desetljeća, izjavio je američki general Christopher Cavoli, poslije sastanka Vojnog odbora NATO-a 17. i 18. siječnja u Bruxellesu.
„Spremamo se za sukob s Rusijom i terorističkim skupinama“, rekao je već spomenuti Rob Bauer, poslije dvodnevnog razmatranja u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. „Ako nas napadnu, moramo biti spremni“.
Prema informacijama agencije dpa, scenarij vojnih vježbi je ruski napad na teritorij NATO-a, odnosno neke od članica – što dovodi do aktiviranja Članka 5 ugovora NATO-a – kojim se regulira obveza pružanja pomoći napadnutoj članici, koji kaže da se oružani napad na jednu ili više država članica promatra kao napad na sve. U vojnoj vježbi sudjeluje svih 31 članica NATO-a i država kandidat Švedska. Područje na kojem će se odvijati vojne vježbe „Steadfast Defender“ proteže se od Norveške pa do Rumunjske. Početkom 2025. NATO bi trebao rasporediti 300,000. vojnika u istočnoj Europi.
U situaciji novoga hladnog rata, sve snažnijih geopolitičkih tenzija i sve većeg broja ratova i konflikata, ali i sve otvorenijeg spominjanja rata u Europi i Hrvatska – koja se nalazi na trusnom području koje se odavno naziva „bure baruta“ – morala bi, ako je imalo ozbiljna zemlja ulagati znatno više novca u svoju obranu i sigurnost. A kad je u pitanju vojni rok – nije pitanje treba li, nego kada i u kojem obliku. Sigurnost je temeljna funkcija države, a čitava hrvatska povijest tjera nas na oprez. Samo jaka hrvatska vojska jamči mir na području jugoistočne Europe.
hkv.hr/Hrvatsko nebo