Tužiteljstvo BiH uredilo optužnicu za zločine u Briševu

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dostavilo je Sudu BiH uređenu optužnicu za napad na prijedorsko selo Briševo u srpnju 1992. godine, kada je ubijeno više od 60 osoba. Sud je prethodno, zbog nedostataka, ovu optužnicu vraćao na uređenje.

Iz Suda su potvrdili da je Tužiteljstvo 23. siječnja 2024. godine dostavilo uređenu optužnicu na potvrđivanje, te da će o njoj odlučiti u zakonski predviđenom roku, objavio je BIRN BiH.

Također su pojasnili da su krajem prosinca prošle godine zaprimili optužnicu kojom se za ove zločine terete Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženopoljac i Draško Topić, u svojstvu visokih zapovjednika Vojske Republike Srpske, Kriznog stožera Ljubovija i pripadnika oružanih formacija. Zbog uočenih nedostataka, optužnica je 8. siječnja vraćena na doradu, rečeno je.

Iz Tužiteljstva su ranije priopćili da se petorici osumnjičenih na teret stavlja da su krajem srpnja 1992. godine planirali i sudjelovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo i okolna mjesta u blizini Prijedora, nastanjeno uglavnom civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti.

Kako su naveli, tada je u samo nekoliko sati ubijena 61 osoba, među kojima je najmlađi dječak imao 16, a najstarija žrtva 81 godinu.

“Tri osobe su nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prilikom napada počinjena su silovanja i seksualna zlostavljanja nekoliko žrtava, a više desetina osoba, uglavnom muškaraca, odvedeno je u nezakonito zatočenje u prijedorske logore, te je nekoliko žrtava preminulo tijekom transporta, a u logoru ‘Omarska’ ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa“, navelo je ranije Tužiteljstvo.

Trenutno pred Sudom BiH traje suđenje optuženom Taranjcu i još osmorici za sudjelovanje u nezakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca – u Domu u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji – te njihovom mučenju i ubojstvima počinjenim krajem srpnja 1992. godine.

Najsvirepiji nekažnjeni zločin srpskih snaga nad Hrvatima u BiH

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11, podsjeća HMS.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10,Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 31 godinu poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

hms.ba / Hrvatsko nebo