Plenković o izmjenama KZ-a: Ovo nije posljedica bilo čijeg pritiska

Plenković o aktualnim temama

U tijeku je sjednica Vlade, a premijer Andrej Plenković u uvodu se osvrnuo na aktualnosti – od nezadovoljstva sindikata uredbom o koeficijentima do izmjena Kaznenog zakona, piše HRT.

– Vlada kao što to i obično radi, osluškuje komentare, stavove, naravno prije svega struke, ali i političke procjene onoga što smatramo da je korisno i dobro. Mi smo odlučili dodati još jedan stavak u članak 307a, kojim bismo ponovili segment zaštite žrtve kaznenog djela, segment interesa obrane ili drugi pretežiti javni interes. Ovdje ponavljam ono što smo već učinili u prvom čitanju, kada smo izrijekom isključili bilo kakav upliv ovih odredbi zakona na novinare, rekao je premijer Andrej Plenković.

– Ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, dodao je.

Pojasnio je kako cilj ovog članka zaštita presumpcije nevisnosti, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samoga postupka.

– Kod nas je curenje podataka iz istraga i iz istrage postala uobičajena pojava u medijski interesantnim predmetima, za koju, neovisno o ishodu samog postupka i neovisnoj šteti koja je na taj način počinjena, u pravilu ne odgovara nitko. Takva praksa je za one koji su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a za one koji dijele podatke iz istraga, bez obzira na bilo kakve posljedice, postoji poticaj da to čine i dalje. Nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da represivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje. I to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost, već zato jer smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti.

– Ovim člankom propisujemo ono što je standard u demokratskim državama, gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući i žrtava, bitniji od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija. Osnovni cilj izmjena Kaznenog zakona je strože sankcioniranje nasilja nad ženama i dodatno jačanje prava žrtava. Stavak koji ćemo dodati osigurava zaštitu prava žrtava i zaštitu najboljeg interesa žrtve kao posebno osjetljive kategorije kada ona sudjeluje u postupku, naglasio je Plenković.

– Pretjerano javni interes je prešutno sadržan u opisu ovoga djela, te je konvencijski standard da će se u praksi primjenjivati bio on izričito napisan ili ne. Ali odlučili smo ga napisati pa da kod ovih skeptika nema nikakvih dilema. Ako je u pogledu toga bilo bojazni ili nedoumica, taj problem smo na ovaj način riješili tako da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari, iako je to bilo jasno i bez te izričite norme, s obzirom na to da su počinitelji ovog kaznenog djela taksativno navedeni u stavku 1., dodao je Plenković.

Svrha ovih izmjena nije bila ograničavanje prava na informacije o predmetima od javnog interesa, poručio je premijer.

– Stoga ćemo uz izmjene ovoga Zakona, Zakonom o državnom odvjetništvu detaljnije razraditi odredbe o komunikaciji DORH-a u predmetima od javnog interesa u skladu s preporukama Vijeća Europe, rekao je premijer.

Povećanje plaća u državnim i javnim službama

Nakon usvajanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama, u tijeku je finalizacija uredbi.

– U tijeku su konzultacije gdje očekujemo da različiti sindikati, njihovo članstvo, stručnjaci koji dobro znaju problematiku koeficijenata, daju povratnu informaciju nadležnim ministarstvima o predloženom nacrtu dviju uredbi koji imaju jedan jedini cilj – povećati plaće ljudima u državnom i javnom sektoru. Politika vlade je rast plaća. Nastojimo urediti sustav plaća koji realno predstavlja ogledalo odnosa snaga, politika, probitaka različitih sektora u zadnjih 30 i nešto godin, na jedan sustavan način gdje će biti puno manje definicija radnih mjesta, a isto tako da se držimo temeljnog načela – približno jednake plaće za približno jednak rad, rekao je Plenković.

Rekao je kako je osnova želja smanjivanje nejednakosti.

– Stoga će rasti plaće, osobito onih koji imaju manje plaće. Plaće će se u prosjeku podići 35 posto, to je povećanje bez presedana, naglasio je.

Uvođenje eura i inflacija

Plenković je kazao kako uvođenje eura nije značajnije utjecalo na inflaciju, već su to učinile druge okolnosti.

– Prognoze Europske komisije za ovu i za iduću godinu govore o tome da će se inflatorni pritisak itekako smanjiti i da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti među najmanjima kad je riječ o članicama EU, što je itekako dobro, naglasio je.

Procjene Ministarstva financija, a i Hrvatske narodne banke, su da bi na kraju 2023. godine nominalni BDP RH trebao premašiti 75 milijardi eura.

– Kad smo krenuli 2016. tada je nominalni BDP u Hrvatskoj bio 47 milijardi eura. Dakle, u našem mandatu sa 47 na preko 75 milijardi eura, a to znači da bi BDP per capita s krajem 2023. trebao doći skoro na 20.000 eura, a 2016. je bio 11.500 eura. To su itekako konkretni i mjerljivi podaci o ekonomskoj snazi Hrvatske i svemu onome što smo postigli u proteklom vremenu, rekao je Plenković.

Zakon o hrvatskom jeziku

Istaknuo je kako je Sabor donio jedan od najznačajnijih zakona o ovom mandatu – Zakon o hrvatskom jeziku, kojim se prvi put uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika.

– Ovo je korak kojim zaokružujemo naše napore koji pridonose očuvanju hrvatske povijesti, jezika i kulture. On je posebno važan u isticanju vrijednosti te očuvanju bogatstva hrvatskog jezika u njegovoj punini i raznovrsnosti. Bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima, te smo uvažili i zlatnu formulu “ča, kaj i što”.

– Ulazak Hrvatske u EU bio je politički i pravno dosad najvažniji čin učvršćivanja međunarodnog položaja i priznanja hrvatskog jezika, a usvajanjem Zakona uspostavili smo zakonski okvir koji će nam omogućiti da hrvatski jezik dobije status i skrb koju zaslužuje kao naše zajedničko dobro, rekao je premijer.

Zahvalio je zastupnicima koji su “prepoznali važnu inicijativu i digli ruku za ovaj Zakon”.

– S vremenskim odmakom bit ću itekako ponosni na to svoje glasovanje. Ovi koji su bili protiv ili su izašli ili su bili suzdržani, neka misle o svom potezu u svojim političkim karijerama i svojoj političkoj ostavštini.

Nabava helikoptera Black Hawk

Premijer se osvrnuo na nabavku osam helikoptera Black Hawk od SAD-a.

– Intencija je da Hrvatska nabavi još osam crnih jastrebova, nastavno na četiri koje već imamo, da četiri budu dio donacije SAD-a kroz program inozemne vojne pomoći, a četiri da kupi Hrvatska vojska radi jačanja svojih sposobnosti, rekao je Plenković i podsjetio kako uskoro stiže i prvih šest višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

hkv.hr / Hrvatsko nebo