„Flota u sjeni“ s 1500 tankera zadaje težak udarac zapadnim sankcijama Rusiji

Ruska ekonomija izdržava zapadne sankcije duže nego što se očekivalo. To je također zato što Putin gradi sofisticirano paralelno gospodarstvo za izvoz nafte. U žarištu je mračna armada koju je teško zaustaviti, iz nekoliko razloga – piše u komentaru Klaus Geiger u njemačkom dnevniku Die Welt, u članku „A sada počinje lov na Putinove tankere u sjeni“, objavljenom 29. siječnja.

Na web stranici brodarske tvrtke Hennesea nalazi se fotografija tankera za naftu koji se slabo vidi, gotovo kao da je u sjeni. Ta fotografija sada izgleda kao nehotično priznanje.

SAD je uveo sankcije floti korporacije Hennesea – i objavio da je tvrtka sa zlokobnim tankerom na svojoj mrežnoj stranici zapravo dio „flote u sjeni“ Vladimira Putina. Ukupno 18 naftnih tankera Hennesea registriranih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji nose živopisna imena poput „Atlantis“, „Glory“ ili „Legend“, sada su na crnoj listi američke vlade. Mali je to udarac za armadu koja krstari svjetskim oceanima. Od početka rata u Ukrajini uspostavljen je paralelni ekosustav pomorskog prijevoza tereta. Tankeri izbjegavaju međunarodne sankcije Rusiji i nestaju u administrativnoj magli. Financiraju se zamršenim kanalima, plove pod zastavom neke treće zemlje, bez redovnog osiguranja.

Stručnjaci sada procjenjuju da „flota u sjeni“ broji oko 1500 brodova, što je gotovo 20 posto svih velikih trgovačkih brodova na zemlji. Udio je još veći kada su u pitanju naftni tankeri. Navodno je samo rusku naftu od 2022. prevozilo više od 1000 brodova. „Rusi kupuju sve više vlastitih brodova i sve se više oslanjaju na flotu u sjeni“, kaže Wally Adeyemo, 43-godišnji zamjenik američkog ministra financija, koji slovi kao glavni lovac na Putinovu ilegalnu naftnu flotu. „Naš je cilj povećati Rusiji troškove za prodaju nafte“, objašnjava on dok opisuje svoju strategiju novinarima u američkom veleposlanstvu u Berlinu. „Ideja je sljedeća: novac koji Putin uloži u kupnju tankera ne može uložiti u izgradnju tenkova.“

Pogrješna računica Zapada

S tim ciljem, Adeyemo putuje po cijelom svijetu, do saveznika – ali i do država koje posuđuju svoju zastavu sumnjivim brodovima ili gledaju na drugu stranu kada brodarska tvrtka u sjeni djeluje u njihovoj zemlji. Poput brodarske tvrtke Hennesea, čije je sjedište u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, države koja se nastoji postaviti što neutralnije kako bi poslovala sa svim stranama, a čija je financijska metropola Dubai postala popularno odredište ruskih poslovnih ljudi od početka rata u Ukrajini.

Granice između službene globalne trgovine naftom i paralelne ekonomije fluidne su. Stručnjaci govore o „tamnoj floti“, koja je očito dio ruskog sustava, i „sivoj floti“, koja se kreće između oba svijeta. Grčka, dakle članica NATO-a, među važnim je državama vlasnicima brodova. U toj mreži nije moguće točno razumjeti odakle nafta dolazi. U Njemačkoj je uvoz iz Rusije pao gotovo na nulu, ali Savezna Republika nabavlja naftu iz Kazahstana ili Emirata, čije se podrijetlo ne može uvijek precizno utvrditi. Ipak, većina nafte koju Njemačka uvozi trenutno dolazi iz Norveške, Velike Britanije i SAD-a.

Procvat sive ekonomije ima veze i s činjenicom da se Zapad preračunao nakon Putinove invazije. Tada je Rusiji uveo oštre sankcije, uključujući i naftni embargo. Ali to je također uzrokovalo vrtoglav skok cijena nafte, puneći ratnu škrinju Kremlja. Tek krajem 2022. SAD i njegovi saveznici donijeli su odluku o tzv. limitu cijena nafte. Sedam najvećih zapadnih gospodarstava (G7) i Australija od tada su zabranile svojim brodarima, bankama ili osiguravajućim društvima da sudjeluju u transportu ruske nafte ako se prodaje za više od 60 dolara po barelu. Ideja je bila sljedeća: Rusija treba i dalje prodavati naftu, ali jeftino. Kremlj se je reagirajući na to oslonio na tankere u sjeni. Tankeri se kupuju ruskim novcem, koji do ulagatelja stiže zakrabuljen. Zatim ti tankeri prevoze naftu iz Rusije u Indiju, Kinu ili Tursku po cijenama većima od 60 dolara.

„Za Rusiju je bilo glavno pitanje kako zaobići ograničenje cijene nafte“, kaže Sergey Vakulenko, stručnjak za naftu i plin u Carnegie Russia Eurasia Center, think tank-u specijaliziranom za Rusiju i Kinu koji se preselio iz Moskve u Berlin nakon što je počeo rat. „Rusi se definitivno nisu željeli podrediti sustavu koji regulira Zapad i stoga su stvorili paralelni sustav. Jer bi u suprotnom, prema realnoj računici Kremlja, Zapad mogao snižavati gornju granicu cijena nafte kako mu odgovara i tako postupno prazniti rusku ratnu blagajnu.“ Ograničenje cijena otjeralo je Moskvu u sivu zonu – koju sada američki lovac na sankcije Adeyemo kani napasti. Po njegovim izračunima, rat će, s jedne strane, dovesti do vrtoglavog porasta potrošnje ruske države. Što brže padaju prihodi od prodaje energenata, to će Kremlj morati više koristiti svoje novčane rezerve – i to će ga sve više približavati bankrotu. „Rusija već povlači sve više novca iz svoje državne blagajne“, kaže Adeyemo. „To joj omogućuje da upravlja svojim enormnim vojnim izdacima, ali joj u isto vrijeme nedostaju sredstva za održavanje ekonomskog statusa quo.“

Američki narativ sada se naspram tom pitanju promijenio, kaže stručnjak Vakulenko za Carnegie. U početku se vjerovalo da će gornja cijena nafte biti dovoljna da snažno pogodi ruski državni proračun. Očekivalo se da će Rusija stvoriti flotu u sjeni, ali ipak ne ovoliku. Sada SAD samo kaže da mu je cilj povećati troškove ruske flote u sjeni. No Vakulenko sumnja da će to doista značiti financijsku prijetnju Kremlju. Flota od 200 starih tankera košta oko četiri milijarde dolara. „To zvuči kao mnogo novca. Ali to je vrlo malo u usporedbi s otprilike 100 milijardi dolara, koliko je Rusija prošle godine zaradila od prodaje nafte.“

Ruski državni proračun postupno erodira

„SAD je već vidio u Iranu koliko je teško provesti naftne sankcije. A Putin kopira iranski priručnik”, kaže Vakulenko. Flota u sjeni znatno se proširila od izbijanja rata u Ukrajini, ali već je krstarila svjetskim oceanima u službi Teherana i Venezuele. Vakulenko ne isključuje mogućnost da bi lov na brodove mogao postati problem za Rusiju, ali upozorava da to ne će biti skoro. „U ovom trenutku Rusija još uvijek ima dovoljno novca da nastavi rat i održi stanovništvo sretnim“, kaže on.

Ostaje, međutim, činjenica da je Rusija definitivno pogođena sankcijama i ograničenjem cijena nafte – a državni proračun barem postupno erodira. „Možda će tako potrajati još nekoliko godina. Ali u nekom trenutku ta računica više ne će funkcionirati i onda će životni standard Rusa pasti.“ Tako to skicira lovac na sankcije Wally Adeyemo u američkom veleposlanstvu u Berlinu. „Putin već poseže u državne rezerve kako bi financirao rat.“ Kada će to stići na naplatu, uvjeren je Adeyemo, ovisi o tome koliko će Zapad biti odlučan u nakani da Putinovo paralelno gospodarstvo učini što skupljim.

Die Welt/Hrvatsko nebo