‘Nije isključen niti vojni udar na Iran ako u napadima bude smrtno stradalih američkih vojnika’
Vrijeme:3 min, 33 sec
Sve to što se događa prate i brojni kritičari predsjednika SAD-a Joe Bidena koji smatraju da je previše pasivan pa čak i poslije zračnih napada na Hutije u Jemenu. Kritičari smatraju da je takav pasivan stav Bidena ohrabrio Iran i to ne samo u zadnjih nekoliko mjeseci nego tijekom cijeloga svoga mandata.
Od dana kada su započeli sukobi Hamasa i Izraela, a onda i sukobi sa Hutima u Jemenu mnogi su mišljenja kako je potrebna samo jedna iskra koja bi mogla pokrenuti ratni požar diljem Bliskog istoka. New York Times podsjeća na subotnji napad na američke vojnike bazirane u zračnoj bazi Al Asad u zapadnom Iraku koji je rezultirao s više ozlijeđenih vojnika, ali i niti jednim smrtnim slučajem. Za taj napad se pretpostavlja da ga je izvršila milicija koju naoružava Iran, a u njemu je na bazu ispaljeno 17 raketa i balističkih projektila kratkog dometa. Od njih su dva probila protuzračnu obranu. Mediji prenose kako je to bio posljednji u nizu redovitih napada na američke snage. U prilog tome govori i podatak koji prenosi New York Times po kojemu su od četvrtka milicije koje podupire Iran izvele 140 napada na američke snage u Iraku i Siriji u kojima je gotovo 70 američkih vojnika ranjeno. Komentirajući te napade Pentagon je naveo kako su se svi oni, osim nekolicine ranjenih, vratili na dužnost. Kao odgovor na te napade američke snage su povremeno izvodile odmazde, ali, kako se navodi, na ograničen način s ciljem da se izbjegne poticanjem punog sukoba.
Kako se navode administracija predsjednika Joe Bidena redovito raspravlja o daljoj ispravnoj strategiji pa tako ne žele dopustiti da takvi napadi prođu bez vojnog odgovora, ali s druge strane opet ne žele ići toliko daleko da sukob ne eskalira u pravi rat. Pri tome se posebno izbjegava vojni udar na Iran iako, kako se neslužbeno navodi, niti to neće biti isključeno ako u napadima bude smrtnih slučajeva među američkim vojnicima. Kako se navodi to bi bila neka crvena linija preko koje se ne bi moglo preći.
– Administracija se suočava s problemom bez rješenja bez rizika. Oni ne žele izravno napasti Iran zbog straha od eskalacije, što samo proširuje prostor za proiranske skupine, uključujući Hutije, da napadnu američke snage. U nekom trenutku, ako američke snage budu ubijene, neće imati drugog izbora nego odgovoriti izravno na iransku imovinu – rekao je za New York Times Aaron David Miller inače dugogodišnji pregovarač za Bliski istok koji sada radi u Zakladi Carnegie za međunarodni mir.
Mediji podsjećaju i na slučaj dva mornarička SEAL specijalca koja su nestala prije nekoliko dana tijekom noćnog napada komandosa na brod koji je prevozio komponente balističkih projektila i krstarećih projektila iranske proizvodnje Hutijima u Jemen.
Sve to što se događa prate i brojni kritičari predsjednika SAD-a Joe Bidena koji smatraju da je previše pasivan pa čak i poslije zračnih napada na Hutije u Jemenu. Kritičari smatraju da je takav pasivan stav Bidena ohrabrio Iran i to ne samo u zadnjih nekoliko mjeseci nego tijekom cijeloga svoga mandata. Navodi se kako je Biden neuspješno pokušao ispregovarati novi sporazum s Iranom koji bi ograničio njegov program nuklearnog oružja te da je isto tako omogućio i oslobađanje zamrznute iranske imovine u zamjenu za oslobađanje Amerikanaca koji su držani u zarobljeništvu.
Između ostalih američki senator Tom Cotton, republikanac iz Arkansansa, ismijao je američke operacije protiv Hutija rekavši da se radi o “vrlo ograničenim udarima iglama protiv gomile pastira koza u Jemenu”. Cotton je rekao da Biden nije djelovao dovoljno snažno da odvrati Iran.
Komentirajući takva razmišljanja Bijela kuća je odbacila takve tvrdnje podsjećajući na sankcije koje je Bidenova administracija nametnula za 500 pojedinaca, kompanija ili vladinih entiteta ističući kako je zapravo uloženo mnogo napora da se Iran pozove na odgovornost za njihove destabilizirajuće aktivnosti.
Međutim, na Bliskom istoku ima toliko požara i igrača da se ne može isključiti da se sadašnji sukobi pogoršaju u šire i smrtonosnije. U isto vrijeme Bidenova administracija pokušava upravljati svim tim žarišnim točkama, ali i isto tako pokušavaju pronaći način da pritisnu Izrael da smanji inezitet svoga rata protiv Hamasa i tako se smanji broj civilnih žrtava. Do sada je, prema zdravstvenim dužnosnicima u Gazi, ubijeno više od 25.000 ljudi. Dio ubijenih su borci Hamasa, ali većina ubijenih su civili, žene i djeca.
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
