JEMENSKI POBUNJENICI/Tko su Huti i zašto napadaju brodove?

Glavni grad Sana, kao i gradovi Saada i Zamar te pokrajina Al-Hudaida samo su neki od ciljeva napada, potvrdio je dužnosnik Huta, nazvavši te napade “američko-cionističko-britanskom agresijom“. Svjedoci su za Reuters otkrili da su napadi bili usmjereni na vojnu bazu u blizini zračne luke glavnog grada, vojnu lokaciju u blizini zračne luke grada Taiz, pomorsku bazu u Al-Hudaidi i vojne lokacije u pokrajini Hadža. Ranije u četvrtak, vođa Huta je izjavio da svaki američki napad na tu skupinu neće proći bez odgovora.

Huti, koji su zauzeli veći dio Jemena u građanskom ratu, obećali su da će napadati brodove povezane s Izraelom ili koji idu prema izraelskim lukama. Međutim, mnogi od ciljanih brodova nisu imali veze s Izraelom. Američka vojska priopćila je u četvrtak da su Huti ispalili protubrodsku balističku raketu na međunarodne brodske putove u Adenskom zaljevu, što je 27. napad te skupine od 19. studenog.

A zašto je do ovog sukoba uopće došlo, odnosno zašto Huti napadaju brodove na Crvenom moru? Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. listopada. Hutiji su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.

Crveno more igra ključnu ulogu u globalnoj pomorskoj trgovini, budući da kroz njega prolazi gotovo 15% ukupnog tereta. Ova regija, koja je povezana Sueskim kanalom sa Sredozemljem, pruža najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije. Velike brodske tvrtke, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora. Takve odluke izazivaju zabrinutost na međunarodnim tržištima, gdje se strahuje od mogućeg porasta cijena goriva i poremećaja u lancima opskrbe. SAD je ujedno optužio Iran za sudjelovanje u planiranju operacija protiv komercijalnih brodova u ovoj regiji.

Huti su naoružana skupina iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Husseinu al Houthiju. Skupina je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha.

Godine 2003., uz potporu vojske Saudijske Arabije, predsjednik Saleh neuspješno je pokušao eliminirati Hutije. Od 2014. godine Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade, pri čemu Vladu podupire koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklariraju kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada.

Adrienne Watson, glasnogovornica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, izjavila je da imaju saznanja o sudjelovanju Irana u planiranju operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. Ona tvrdi da je to usklađeno s dugoročnom materijalnom potporom Irana i poticanjem destabilizirajućih akcija pobunjeničke skupine Hutija u toj regiji. Iran, s druge strane, negira umiješanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran opskrbio oružjem, to bi značilo da je prekršio UN-ov embargo na oružje, što je Iran negirao.

Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi prenio svoje ovlasti u travnju 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.

Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Hutija. Osim Sane i sjevera Jemena, Hutiji kontroliraju i obalu Crvenog mora. Skupina na tom području prikuplja poreze i tiska novac. Vijeće sigurnosti UN-a navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše.