„Poljska vojska bit će veća od vojske Njemačke, Francuske i Velike Britanije zajedno”

U istoimenom članku u njemačkom dnevniku Die Welt od 9. siječnja Philipp Fritz istražio je planove jačanja poljske vojske. U članku se govori i o europskoj odnosno njemačkoj i francuskoj vojnoj industriji, o zajedničkoj europskoj obrani i o nabavci oružja u drugim zemljama, posebice u SAD-u. Izdvojena je i Rumunjska, koja se također, radi obrane od ruske invazije, pojačano naoružava.

Od ukrajinskog rata Europa se naoružava – ali svaka zemlja kupuje koliko i gdje hoće. Berlin kupuje u SAD-u, Varšava u Južnoj Koreji – a Pariz je frustriran. Njemačka industrija također zaostaje, zbog čega obrambeni div sada planira proizvoditi u zemlji Putinovog najbližeg europskog saveznika.

Nitko ne simbolizira rastuću važnost njemačke industrije oružja bolje od Armina Pappergera. Dana 20. ožujka 2023., gotovo točno jednu godinu nakon ruskog napada na cijelu Ukrajinu, čelnik najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja Rheinmetall otvorio je dan trgovanja na frankfurtskoj burzi zvonjavom zvona. Toga je dana najveći njemački proizvođač oružja promoviran u Dax, najveći njemački burzovni indeks. Okuplja 40 najvećih njemačkih kompanija. Rheinmetall sada vrijedi više od 12 milijardi eura. Njegova se vrijednost više nego udvostručila otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022.

Grupa otvara nove proizvodne pogone i zapošljava. Isto se odnosi i na druge njemačke proizvođače oružja kao što su Krauss-Maffei Wegmann (KMW); Tvrtka proizvodi tenk Leopard 2 zajedno s Rheinmetallom ili Diehl Defenceom iz Überlingena u Baden-Württembergu. Diehl je poznat po sustavu protuzračne obrane Iris-T SLM koji se koristi u Ukrajini. Prema podacima iz sjedišta tvrtke, knjige narudžbi su pune. Ali taj procvat ne znači da su Njemačka i Europa bolje naoružane.

Posjedovanje vlastitog moćnog oružja bilo bi ključni dio onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva europskom „strateškom autonomijom“. U idealnom slučaju mnoge ili čak sve europske države koristile bi iste borbene tenkove i zrakoplove. Ali stvarnost je drugačija: industrija oružja je fragmentirana, veliki proizvođači rade za sebe. U isto vrijeme, Europu posjećuju sve više dobavljači s drugih kontinenata koji nude sve više oružja i probijaju se u sektore u kojima su europske tvrtke prije dominirale.

Francuska strahuje za svoju industriju

Prema ideji o strateškoj autonomiji, Europa bi trebala moći djelovati u vanjskoj i obrambenoj politici u svom susjedstvu bez pomoći SAD-a, potencijalno se sama braniti od Rusije ili djelovati kao sila reda u sredozemnoj regiji. Ali autonomija bez neovisne obrambene industrije je iluzorna. Suradnja u naoružanju s partnerima izvan Europe stoga izaziva nelagodu, posebice u Parizu. U ovom kontekstu posebnu ulogu ima European Sky Shield Initiative (ESSI). Riječ je o projektu koji je Njemačka pokrenula 2022. godine za izgradnju višestupanjskog europskog sustava protuzračne obrane

Uz njemački Iris-T SLM, međutim, nabavljaju se američki i izraelski sustavi: Patriot i Arrow 3. Francuska to vidi kao srednjoročno slabljenje europske industrije – a i sama ostaje praznih ruku. ESSI-ju se sada pridružilo 19 zemalja. Francuske i Poljske, dva vojna teškaša u Europi, nema. Za tu se svrhu sve više zemalja oslanja na osnivanje američkih ili, sve više, južnokorejskih tvornica u Europi, u kombinaciji s odlukom o kupnji odgovarajućih sustava. Na primjer, Poljska kupuje južnokorejski glavni borbeni tenk K2, čija će se posebna poljska inačica proizvoditi u Poljskoj – uključujući prijenos tehnologije.

A Rheinmetall će u zračnoj luci Weeze u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji od 2025. proizvoditi središnje dijelove trupa za američki F-35 nevidljivi bombarder. Bundeswehr će dobiti 35 primjeraka ultramodernog zrakoplova za oko 8,3 milijarde eura. To također ljuti Francuze. Zajednički njemačko-francuski projekt razvoja borbenog zrakoplova FCAS je zapeo i što se više europskih zemalja korisnika odlučuje za američki F-35, to je manja vjerojatnost njegove brze realizacije. Očekuje se da će FCAS ući u upotrebu tek 2040-ih. Mnogima je to predaleka budućnost.

Poljska se osjeća ugroženom od Rusije

Nabava borbenih tenkova služi kao vrhunski primjer daljnje fragmentacije europske nabave. Njemačka, primjerice, Norveškoj prodaje 54 tenka Leopard 2; zalihe Bundeswehra bit će dopunjene s još 18 komada. No s Poljskom je njemačka industrija izgubila zemlju koja kupuje više vojne opreme nego bilo koja druga zemlja u Europi. „Moramo biti svjesni dimenzija2, objašnjava Marek Swierczynski, cijenjeni varšavski stručnjak za sigurnost i naoružanje u think tanku Polityka Insight, u intervjuu za WELT. „Poljska kupuje više tenkova nego ostatak Europe zajedno“, kaže. Poljska će imati više od 1500 borbenih tenkova i vojsku veću od Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije zajedno.

Zemlja na istočnom krilu NATO-a osjeća se posebno ugroženom od Rusije i već troši četiri posto svog BDP-a na obranu. Ali Poljska kupuje američki tenk Abrams i južnokorejski K2, a prvi primjerci već su u funkciji. Tu je i 96 jurišnih helikoptera Apache, gotovo 500 višecjevnih bacača raketa iz SAD-a i Južne Koreje, F-35 i, uz južnokorejski jurišni zrakoplov FA-50.

„To nije samo u Njemačkoj, obrambene tvrtke posvuda trenutno bilježe povećanje narudžbi. „Međutim, srednjoročno gledano, njemačka industrija u Europi bit će pod pritiskom jer joj sve više konkuriraju proizvođači iz SAD-a i Južne Koreje“, rekao je Swierczynski. Naime, Amerikanci s određenim sustavima prvi put ulaze na europsko tržište, a posebno su agresivni Južnokorejci koji nude relativno povoljne alternative.

Problem Nijemaca je u tome što ne proizvode dovoljno brzo određene količine. Srednjoročno gledano, visoke cijene energije također će vjerojatno utjecati na njih. Iza zatvorenih vrata govori se da je to jedan od razloga zašto Rheinmetall gradi proizvodne pogone u Mađarskoj – ta zemlja i dalje dobiva jeftin plin iz Rusije.

Osim Poljske, Rumunjska se snažno naoružava na NATO-ovom jugoistočnom krilu – i prati Poljsku u nabavi: Bukurešt se također oslanja na modele Abrams i K2 za svoju tenkovsku flotu i F-35 kada su u pitanju zrakoplovi. Slična je situacija i u drugim zemljama istočne srednje Europe koje se posebno brzo naoružavaju. Moguće je da će njemački proizvođači oružja uskoro izgubiti tržišni udio u Europi unatoč dobroj situaciji u pogledu narudžbi.

Die Welt/Hrvatsko nebo