Hrvatima i Bošnjacima ne treba Banja Luka kako bi unaprijedili odnose u FBiH
TIJEKOM SIJEČNJA MOGUĆ JE ISKORAK, RIZIČNO JE ŠTO SE UŠLO U IZBORNU GODINU
Naizgled reforma “nemoguća misija” je ipak moguća, o čemu su pokazali i primjeri susjeda. Ponajprije Hrvatske, ali i Crne Gore.
Ništa od toga nije zapreka partnerima okupljenima oko “trojke” i HDZ-a BiH da naprave iskorake oko pitanja koja su isključivo u njihovu dometu. Ponajprije je to pitanje porezne i fiskalne reforme kojom bi se istodobno pomoglo zaposlenima, a s druge strane i gospodarstvenicima, dok pak “država” ne bi trebala osjetiti na svojoj blagajni sve te izmjene. Naizgled reforma “nemoguća misija” je ipak moguća, o čemu su pokazali i primjeri susjeda. Ponajprije Hrvatske, ali i Crne Gore.
Svi zadovoljni
Samo jednim potezom plaće u ovim zemljama skočile su za nekoliko stotina eura. To očekuju i zaposleni u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako je dio dužnosnika u ovome entitetu najavljivao kako će od siječnja najniže plaće iznositi 1000 maraka, poslovično oprezni ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević nije se oglašavao. Tek je neslužbeno iz Ministarstva navedeno kako je potrebna sveobuhvatna analiza kojom bi se utvrdili svi učinci jednog takvog poteza.
Očekivano, federalne institucije najprije se skrbe kako bi se očuvao stabilan financijski sustav, a što znači izmirivanje svih obveza. Ne samo prema korisnicima proračuna nego i prije vanjskim kreditorima prema kojima se Federacija BiH zadužila. Po dosadašnjim najavama, najniža plaća u Federaciji BiH ne bi trebala biti niža od 1000 maraka, što je za nekih 400 maraka više nego što je sada slučaj. Logično, najveći teret takve odluke pogodio bi poslodavce. Oni pak istodobno kažu da takvo što nije održivo i traže dogovor. A njihovi zahtjevi su ili manji iznos povećanja plaće ili pak plaćanje manje obveza državi. Kako se radi o povezanome skupu odluka, potrebno je uskladiti mogućnosti svih strana.
A ponajprije ispuniti očekivanja zaposlenih da će konačno biti pristojno plaćeni za posao koji rade. Takva odluka “trojke” i HDZ-a BiH bit će vjerojatno najkrupniji potez koji se od njih očekuje u 2024. Posebice stoga što su vlasti u Republici Srpskoj, za koje se tvrdi da su pod svojevrsnim financijskim sankcijama, već donijele odluku da se plaća u ovome entitetu podigne na 900 maraka. Doduše, kada se taj iznos usporedi s Federacijom BiH, tek sada su dva entiteta izjednačena jer su u RS-u po zapadnjačkom modelu sva primanja, uključujući topli obrok, prijevoz…, već uračunata u plaću.
Naime, godinu i pol nije imenovan sudac iz Federacije BiH koji bi zamijenio Matu Tadića. Nepostojanje dogovora oko imenovanja prvorangiranog Marina Vukoje blokiralo je i funkcioniranje Povjerenstva za izbor i imenovanje Parlamenta Federacije. Čini se kako tu nije samo problem očekivanih opstrukcija iz SDFA grupacije, nego i podjela koje postoje u dijelu stranaka koje čine vlast. No, čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić ne misli tako.
Test Izborni zakon
Ako pak bošnjački oporbeni blok stvara toliko paranoje oko imenovanja Vukoje, može se samo pretpostaviti što će se dogoditi u slučaju da kojim slučajem “trojka” i HDZ BiH kažu kako su blizu bilo kakvog dogovora oko izmjene Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine, što je u intervjuu za Večernji list nagovijestio čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
– Moram svima ponovno otvoriti oči oko nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva kojega su birali Bošnjaci. Tako se ne pomaže stabilnosti i europskom putu BiH. Time se pravi najveća šteta upravo sebi i državi BiH. A taj se odnos s Bošnjacima mora podići na mnogo višu razinu povjerenja. To podrazumijeva i poteze kojima se vraća međusobno povjerenje – rekao je Čović.
Svaki potez koji bi pak vodio eliminiranju fenomena “Komšić” imao bi ozbiljne pozitivne “posljedice” za popravljanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa. A time bi se napravio i jedan od najvažnijih iskoraka prema europskim integracijama. Ovo pak pitanje, kako god ga riješe Hrvati i Bošnjaci, vjerojatno srpska strana ne bi problematizirala. Uz neodlučnost sadašnjih bošnjačkih partnera, HDZ-u BiH jedan od najvećih problema je tajming zbog izborne godine u kojoj se svi vraćaju u rov zaštite nacionalnih interesa u kojem nema mogućnosti kompromisa.
Više
Josip Muselimović/A još nije umro od sramote
Na granici Europe i Azije, u veličanstvenim planinama Urala, nalaze se bogate naslage zlata i dragulja, bisera i kristala,...
Na skupštini u Pittsburghu Rukavina ponovno izabran za čelnika američkih Hrvata
Steve Rukavina reizabran je za predsjednika Nacionalne federacije američkih Hrvata Kulturne zaklade (NFCACF) tijekom 31. godišnje skupštine izaslanika, koja se održala u Pittsburghu. Na...
Hrvatska nabavlja borbene dronove Bayraktar i tenkove Leopard
Vlada Hrvatske je na današnjoj sjednici dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za održavanje...
Na sastanku u Banja Luci dogovoreno tko će biti glavni pregovarač BiH s EU, te riješen niz drugih pitanja
Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je na današnjem sastanku partnera u vlasti na razini BiH postignut dogovor...
Hrvatska svojim iskustvima pomaže BiH u usvajanju pravnih stečevina EU, obuku do sada prošlo 300 službenika
Prema godišnjem planu programa bilateralnog projekta RH s BiH ”Podrška Procesu EU integracija BiH” u Mostaru je danas održana...
Mržnja prema strancima na zapadu Njemačke u porastu
Bilo da se radi o ksenofobiji ili antisemitizmu – prema jednoj studiji, razlike između stavova na istoku i zapadu...