SVETAC DANA”Sveta tri kralja ili Bogojavljenje”
Bogojavljenje, odnosno Epifanija, spada u najstarije kršćanske blagdane. Slavi se još tamo od II. stoljeća. Epifanija ili Teofanija označava Božju objavu čovjeku. U prva vremena, na ovaj dan su se slavili i Isusovo rođenje i njegovo krštenje i posjet triju mudraca ili kraljeva pa čak i prvo Isusovo čudo u Kani Galilejskoj. Sve ovo upućuje na temeljno značenje blagdana: Bog se objavljuje čovjeku.
U Zapadnoj Crkvi na današnji se dan slavi Božja objava narodima svijeta koje predstavljaju tri mudraca s Istoka ili u našoj tradiciji tri kralja.
Evanđeoski događaj govori o trojici mudraca s Istoka koji su došli pokloniti se Novorođenome Kralju vođeni zvijezdom repaticom. Događaj je posebno dobro opisan u Evanđelju po Mateju. Mudraci, njih trojica, dolaze s „istoka“, prateći zvijezdu. Najprije dolaze Herodu u Jeruzalem koji ih naizgled ljubazno prima i govori im neka mu jave kad nađu toga novoga kralja da mu se i on može doći pokloniti. Potom mudraci odlaze u Betlehem, nalaze novorođenog Isusa u štali te mu se klanjaju i daruju darove: zlato, tamjan i smirnu. Potom se upozoreni od anđela na Herodove namjere, vraćaju u svoje zemlje drugim putem. Srednjovjekovna je predaja trojicu mudraca pretvorila u kraljeve, davši im i imena koja se inače u evanđelju ne spominju: Gašpar, Melkior i Baltazar. Dani su im i likovi, pa su sva trojica različite starosti i boje kože. Značenje svega toga je isto: oni su predstavnici cijeloga čovječanstva koji su došli vidjeti novoga Kralja i pokloniti mu se, svih rasa, dobi, naroda. Odlaze potom u svoje zemlje kao glasnici nove stvarnosti, novoga Kralja i novoga Kraljevsta koje s Isusom nastupa na zemlji. Njihovi se darovi tumače alegorijski: zlato za prvoga kralja, tamjan za pravoga Boga i smirna ili mirisna pomast, koja se na istoku inače koristila i za pomazivanje mrtvaca, za pravoga čovjeka.
Prema predaji, relikvije svetih triju kraljeva čuvaju se u kelnskoj katedrali, u prekrasno izrađenoj škrinji od plemenitih metala. Figurice sveta tri kralja obavezan su „rekvizit“ svakih jaslica, a figuriraju i u mnogim našim božićnim pjesmama. Zazivaju se kod grmljavine, a zaštitnici su hodočasnika, putnika, oboljelih od epilepsije, krznara, motorista, proizvođača igraćih karata, pilara i trgovačkih putnika.
hkm.hr / Hrvatsko nebo