Orban još ne pristaje suglasiti se s paketom financijske pomoći Ukrajini od 50 milijarda eura
Vrijeme:2 min, 36 sec
Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban stavio je jutros veto na predloženu odluku Europskoga vijeća, koje upravo održava dvodnevni sastanak u Bruxellesu, po kojoj bi u sedmogodišnjem proračunskom razdoblju (2021. – 2027.) EU stavio na raspolaganje Ukrajini 50 milijarda eura, javile su agencije. Prijedlog Europske komisije da se paket pomoći odobri poduprlo je prethodno svih 26 ostalih šefova država ili vlada. Čelnici EU-a odlučili su se vratiti na raspravu o toj stvari krajem siječnja, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte.
Europska komisija prethodno je ove godine predložila Ukrajini do 2027. financijsku potporu od ukupno 50 milijardi eura, od kojih bi 33 milijarde bile izdane kao zajmovi, a 17 milijarda kao bespovratna sredstva. No za donošenje takve odluke potrebna je suglasnost sviju, a mađarski premijer Orban na to nije pristao.
Unatoč tome, nakon iscrpljujućih pregovora, dugogodišnji predsjednik nizozemske vlade, sada u tehničkom mandatu, Mark Rutte izjavio je: “Imamo još malo vremena, Ukrajina u sljedećih nekoliko tjedana ne će ostati bez novca… Dogovorili smo se s 26 zemalja. Viktor Orban, Mađarska, to još nije mogao učiniti. Prilično sam uvjeren da možemo postići dogovor početkom sljedeće godine.”
Da bi se o tomu još jednom odlučivalo, bit će potrebno sazvati izvanredni samit, koji se najavljuje za kraj siječnja. Orban je na Twitteru napisao da je za takvu odluku potrebna “odgovarajuća priprava”, čime je pokazao da je spreman popustiti, ali ne prenaglo.
Europska komisija odledila je naime Mađarskoj uoči ovog samita, u srijedu, dugo zaleđene 10,2 milijarde eura kohezijskih sredstava nakon što je ocijenila da je Budimpešta poduzela mjere za rješavanje pitanja neovisnosti pravosuđa. Opća je ocjena da je time Orbanu dano “najveće mito u povijesti”, kako su rekli neki eurozastupnici, s ciljem da on zauzvrat ne blokira odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i odluku o višegodišnjem financiranju Ukrajine iz proračuna EU-a.
Dan prije, u četvrtak, čelnici država članica EU-a odlučili su da će biti otvoreni pregovore s Ukrajinom i Moldavijom o ulasku u članstvo EU-a, odobrili su kandidatski status Gruziji, a za Bosnu i Hercegovinu potvrdili stajalište Europske komisije po kojem će pregovori biti otvoreni kada se u potrebnoj mjeri BiH uskladi s mjerilima za članstvo.
Orban je očuvao častan obraz: on je trenutak prije glasovanja o pregovorima s Ukrajinom napustio dvoranu, tako da je odluka donesena jednoglasno, a što je protumačeno kao pravno ispravno postupanja u postizanju suglasnosti. Orban je pak izjavio da ne odobrava otvaranje pregovora s Ukrajinom te da zbog toga u donošenje takve odluke “ne može sudjelovati”. A zapravo je na dogovoren način sudjelovao tako da ona unatoč njegovu protivljenju bude donesena.
Iako su Ukrajina i Moldavija “dobile” pravo započeti pregovore, još se ne zna kada će oni stvarno započeti. Ovo je sam načelna odluka. Pregovori se pokreću na takozvanoj međuvladinoj konferenciji država članica i zemlje kandidatice. Na toj konferenciji prihvaća se i “pregovarački okvir” za tu zemlju, koji uključuje snimanje stanja te “domaće zadaće” u okviru svakoga od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja. U nastavku se zasebno otvaraju pregovori o svakom poglavlju napose. Isto tako, kada odnosno ako zemlja ispuni što joj je propisano, pregovori se o svakom poglavlju zatvaraju napose.
Priredio: Z. G.
Hrvatsko nebo
