Od oficira JNA do osuđenog kriminalca, a bugojanski Hrvati i dalje čekaju odgovore

CIKOTIĆU TRI GODINE ZATVORA ZBOG ZLOUPORABE POLOŽAJA

Vijeće Suda Bosne i Hercegovine danas je oglasilo krivim Selmu Cikotića za zlouporabu položaja ili ovlasti, koje je, prema presudi, počinio kao službena osoba u organima izvršne vlasti u institucijama BiH, odnosno u svojstvu ministra obrane BiH, te ga u prvom stupnju osudilo na tri godine zatvora.

Kako je Sud utvrdio, Cikotić je od 2009. do 2011. godine, u dogovoru s drugim njemu poznatim osobama s ciljem pribavljanja koristi, iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi ‘Scout’ iz Zagreba, koja je trebala otkupiti određene količine viškova zastarjele opreme, municije i naoružanja iz BiH, a čime je u konačnici oštećen Proračun BiH. Prema presudi, okrivljeni je, protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obvezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine, zaključio četiri aneksa na osnovni ugovor o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije koje su 2003. i 2004. godine potpisala tadašnja entitetska ministarstva obrane. Kako je kazao predsjedavajući Sudskog vijeća, sudac Mirsad Strika, Cikotić je, između ostalog, potpisao određen broj odluka/rješenja o odobravanju isporuka, odnosno zamjene robe, koja nije bila predmet osnovnog ugovora, na način da su pritom povećavane količine sredstava novije proizvodnje, koja su u to vrijeme bila tražena na tržištu, a što je bilo u interesu kupca – firme Scout.

Sud je, nakon ocjene provedenih dokaza, utvrdio kako je optužba dokazala tužbene navode, te poklonio vjeru u nalaz vještaka za obrambene tehnologije – prof. Berka Zečevića. Prema obrazloženju presude, „okrivljeni je mijenjao predmet ugovora bez prethodnih provjera, uvijek u korist firme Scout, a na štetu proračuna, te je to činio opetovano, prema istom obrascu i cijenama koje su bile niže od realnih“. Sud je, kako je rečeno, odbacio tezu obrane o tome da su drugi odgovorni, a da je njihov branjenik samo potpisivao osporene akte, te je prilikom odmjeravanja visine kaznenopravne sankcije uzeo u obzir otežavajuće okolnosti – broj radnji/akata i visinu pričinjene štete.

Istovremeno, Sud je u ovom slučaju cijenio i olakšavajuće okolnosti – raniju neosuđivanost, porodično stanje i protek vremena od inkriminiranog perioda. Kako se radi o prvostupanjskoj presudi strane u postupku zadržavaju pravo na žalbu. Branitelj okrivljenog, odvjetnik Fahrudin Ibrišimović izjavio je nakon izlaska iz sudnice kako smatra “da je Sud pogriješio”. Ustvrdio je kako nije bilo dokaza da je njegov klijent počinio spomenuto krivično djelo te „da je Sud na krivom tragu“. Ibrišimović je, istovremeno, najavio da će nakon prijema pisanog otpravka uložiti žalbu na prvostupanjsku presudu izrečenu njegovom branjeniku.

Hrvati Bugojna mu oprostiti neće

Hrvati Bugojna pak nikada neće zaboraviti njegovu ratnu ulogu i činjenicu kako nikada nije odgovarao za brojne zločine koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima i pripadnicima HVO-a u Bugojnu i Središnjoj Bosni. Na suđenju četvorici optuženih za zločine počinjene u Bugojnu 1993. godine, svjedok Selmo Cikotić je, usprkos dokumentima koji su mu prezentirani na pretresu, ostao pri tvrdnji da vojska nije bila nadležna za zarobljene pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su držani na stadionu “Iskra”.

Selmo Cikotić, tadašnji ministar obrane BiH, ponovo je svjedočio u tom predmetu na poziv Sudskog vijeća, koje je željelo da razjasni određena pitanja nakon što je saznalo za njegovo svjedočenje u Haškom sudu 2004. godine. Cikotić, koji je u vremenu obuhvaćenom optužnicom bio komandant Operativne grupe Zapad Armije.

Iz JNA otišao tek nakon pada Vukovara i početka rata u BiH

Inače, Selmo Cikotić rođen je u Ivangradu u Sandžaku. Završio je vojnu akademiju u Zadru i bio oficir JNA do 5. 5. 1992. god. kada se stavio na raspolaganje TO u Sarajevu. Cikotić bio aktivni oficir JNA kada je izvršena agresija na Hrvatsku 1991. god. Kada je vidio da JNA i srpski dobrovoljci i četnici ne mogu napraviti Veliku Srbiju, Cikotić se u svibnju 1992 god. stavlja na raspolaganje Sarajevu gdje ga šalju da organizira muslimansku vojsku u Srednjoj Bosni za napad na HVO. Bivši časnik JNA se iskazao u borbi protiv HVO, posebno u Bugojnu, gdje je ubijeno 311 Hrvata, 35 se vodi kao nestali, a više 2000 ih je prošlo kroz 10 bugojanskih logora, dok je protjerano oko 15 000 Hrvata, a njihovima imovina uglavnom je opljačkana i zapaljena. Za svoje vojne uspjehe u Bugojnu nagrađen Zlatnim Ljiljanom od strane vrhovnog zapovjednika Armije BiH Alije Izetbegovića 1993. god.

– Ako Selmo Cikotić, koji je za sebe znao reći da je moralno čist što se tiče Bugojna, ne kaže napokon pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna, tko ih je odveo, po čijoj su zapovijedi ubijeni i gdje su zakopani te barem malo ne umanji sumnju na sebe osobno i na taj način dijelom umanji svoju odgovornost za sve strahote koje su prošli Hrvati Bugojna, onda on zasigurno ne može dobiti suglasnost na ovo imenovanje od političkih predstavnika hrvatskog naroda okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine – naglasili su tada iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

hms.ba / Hrvatsko nebo