Apel Komisije “Justitia et pax” BK BiH

Vrijeme:5 min, 8 sec

 

Komisija „Justitia et pax“ (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 21. studenoga uputila je apel za izgradnju pravednog mira i sigurne budućnosti u BiH.

Apel je upućen u povodu 28. obljetnice Okvirnog sporazuma za mir u BiH – Daytonskog sporazuma, a potpisuje ga predsjednik Komisije banjolučki biskup mons. Franjo Komarica.

Na svojoj mrežnoj stranici objavila ga ja KTA, a prenosimo ga u cijelosti:

Apel
Komisije Justia et pax (Pravda i mir) BK BiH
za izgradnju pravednog mira i sigurne budućnosti u Bosni i Hercegovini
u povodu 28. obljetnice Okvirnog sporazuma za mir u BiH – Daytonskog sporazuma
21. studenoga 1995. – 21. studenoga 2023.

Danas, 21. studenoga 2023. navršava se dvadeset osam godina otkako je Međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, potpisala s predstavnicima tri konstitutivna naroda u našoj zemlji, o prestanku rata, Okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Daytonski sporazum.

U skladu sa svojom svrhom, poslanjem i područjem djelovanja, Komisija Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine upućuje – i ovim povodom – crkvenoj i društvenoj javnosti u zemlji i u inozemstvu – Apel za izgradnju pravednog mira i sigurne budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Tijekom svoga 26-godišnjeg djelovanja Komisija je – kao i sama Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine – imala uvijek dosljedan i jasan stav o ovom međunarodnom mirovnom sporazumu, što je očito na temelju brojnih javnih obraćanja i jedne i druge institucije Katoličke Crkve u našoj zemlji.

Taj Sporazum, iako je zaustavio rat, nije nažalost, omogućio i pravedan mir u zemlji jer „sadržava nekoliko vrlo čudnih proturječja i pogubnih nesigurnosti“ kako su to uočili i članovi BK BiH u svome Otvorenom pismu od 8. 12. 1995. upućenom potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma. Biskupi su tada utvrdili da „ovaj mirovni sporazum, umjesto silno željena mira, unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, koji uključuju vjerska i etnička prava i slobode svih stanovnika Bosne i Hercegovine“.

Da su biskupi već tada imali pravo u svom kritičkom stavu i upozorenju, pokazala je cjelokupna dosadašnja poslijeratna situacija u našoj zemlji, u kojoj, kao što je svima poznato, nije ostvarena stabilna i ravnopravna politička klima među pripadnicima triju naroda i nacionalnih manjina na području cijele države.

Mnogima je poznato da su neki od kreatora i supotpisnika sporazuma (Holbrooke, Kohl i dr.) još davno javno iznosili određene njegove pogubne nedostatke i nesavršenosti te predlagali uklanjanje i ispravljanje istih, u svrhu sigurnije i podloge i okvira za stvaranje pravne države i osiguravanje dugotrajnog, pravednog mira u njoj.

Nažalost, umjesto razmatranja i uvažavanja tih konstruktivnih prijedloga, tijekom svih poratnih godina svjedoci smo podržavanja u našoj zemlji „kontroliranog kaosa“, učvršćivanja „zakona jačega“, krivotvorenja istine, zaobilaženja i izrugivanja pravde. Ne postoji, nažalost, poštivanje nekih temeljnih ljudskih prava ni ravnopravnosti pripadnika triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.

Posebno dramatično i porazno za budućnost naše zemlje je neprovođenje – pa i namjerna opstrukcija – kad je u pitanju Anex sedam Daytonskog sporazuma, koji garantira i predviđa siguran i održiv povratak svih izbjeglih i prognanih stanovnika! Članovi BK BiH i Komisija Justitia et pax upozoravali su mnogo puta sve nadležne dužnosnike – domaće i strane – na kontinuirano otežavanje i onemogućivanje održivog povratka, osobito katoličke populacije, koja uglavnom pripada jednom od tri konstitutivna naroda.

KOMISIJA JUSTITIA ET PAX/Daytonski sporazum zaustavio rat, ali nije omogućio pravedan mir

Svjedoci smo, zajedno s cijelom domaćom javnošću, i u najnovije vrijeme napada na povratnike, nažalost, čak sa smrtnim posljedicama, zatim bespravnog oduzimanja imovine prognanih i izbjeglih nepravednim zakonima, otimačinom i pljačkom materijalnih dobara, brisanja i uništavanja kulturnih identifikacija i nazivlja.

Zato, Komisija i ovaj put apelira na sve odgovorne u državnim institucijama da odlučnije zajedničkim naporima porade na izgradnji pravednog i trajnog mira, utemeljenog na vrijednostima europske civilizacije, tj. na pravdi, ravnopravnosti, poštivanju dostojanstva svakog čovjeka, na slobodi, toleranciji i solidarnosti.

Svjedoci smo da je velika većina naših sugrađana odavno orijentirana prema zemljama i društvenim uređenjima Europske unije i da desetine, pa i stotine tisuća žitelja naše zemlje, žive i rade u raznim zemljama Srednje i Zapadne Europe. I naša zemlja, kao i zemlje u okruženju, imaju istu sudbinu. To je važno istaknuti, osobito s obzirom na aktualnu sve nemirniju i konfliktniju situaciju istočno i jugoistočno od nas i našeg bliskog okruženja. Zato se ne smije okrenuti pozornost od – u posljednje vrijeme – pojačane napete retrogradne retorike između pojedinih domaćih političkih predstavnika ili grupacija.

Zajedno s mnogim drugim našim sugrađanima pozdravljamo ovogodišnje višekratne napore i ohrabrujuće odluke sa strane europskih političara oko sve većeg i učinkovitijeg integriranja i naše zemlje, među druge europske države. To je, konačno, jedan pozitivan njihov iskorak u pružanju učinkovite pomoći. Dobro je poznato da su političari iz europskih zemalja fatalno zakazali prigodom izbijanja i nezaustavljanja ratnih sukoba u našoj zemlji i prigodom ostavljanja naše zemlje u neizvjesnosti tijekom poratnog razdoblja. To je dovelo do zastoja važnih područja u zaživljavanju pravne države kao što su – izricanje presuda i pravedna participacija u vlasti. Ujedno je to prouzročilo apatiju, zbunjenost i nezadovoljstvo kod mnogih naših sugrađana, osobito mlađe populacije. Oni su, nažalost, u velikom broju i ove godine – kao i tijekom nekoliko posljednjih godina – nastavili napuštati zemlju, ostavljajući iza sebe prazninu, dovodeći je tako u mnogostruke egzistencijalne probleme, ne samo sada već i za buduća vremena.

Katolička Crkva u našoj zemlji se kroz svoje razne ustanove već godinama ozbiljno trudi doprinositi mirnoj integraciji Bosne i Hercegovine. Zato njezini članovi, kao i brojni drugi naši sugrađani, očekuju od svih političara da poduzmu istinske napore i pokažu političku zrelost i volju za provođenje potrebnih reformi i izgradnje pravne države po uzoru na druge europske države. Vremena praznih riječi i obećanja su za našu zemlju već odavno prošla. Krajnje je vrijeme za konkretne rezultate i za poduzimanje ozbiljnih, konstruktivnih, zajedničkih napora i sa strane domaćih predstavnika vlasti.

Potičemo sve dobronamjerne sugrađane, prvenstveno političare i druge društvene dužnosnike, da se potrude oko zajedničkog iznalaženja pozitivnih rješenja glede uređenja naše zemlje, kao pravne, sigurne i perspektivne države za sve njezine stanovnike, za ravnopravnost svih etničkih i vjerskih zajednica, te za podupiranje svih miroljubivih i mirotvornih akcija i projekata, koji se već provode ili su pokrenuti u našoj zemlji, pružajući tako svoj dragocjeni doprinos općem dobru.

 

nedjelja.ba / Hrvatsko nebo