Iz stranih medija/Hrvati nadoknađuju zaostajanje snažno razvijajući vojsku

Mađarski list Világgazdaság donio je danas članak pod naslovom Hrvati nadoknađuju zaostatak i snažno razvijaju vojsku, u kojem Dániel Hordósi daje dobro informiran prikaz o zastarjelosti i obnovi odnosno nabavkama novih oružja i vojne opreme.

Kao i većina zemalja srednje i istočne Europe, Hrvatska je nedavno počela razvijati svoje oružane snage. Naši jugozapadni susjedi, nakon višegodišnjeg zaostajanja, istovremeno moderniziraju kopnenu vojsku, zrakoplovstvo i mornaricu, što predstavlja ozbiljan teret za javne financije.

Hrvatske oružane snage do danas se pretežno oslanjaju na tehniku stečenu tijekom rata u Jugoslaviji i naslijeđenu od jugoslavenske vojske. Razmjena zastarjelog oružja, uglavnom istočnoga tipa, na dnevnom je redu već godinama, no rat u Ukrajini dao je pravi poticaj tom procesu.

Najspektakularniji dio razvoja odvija se u zračnim snagama jer su Hrvati jedina europska država koja još uvijek koristi borbene zrakoplove Mig-21. Sovjetski strojevi razvijeni krajem 1950-ih do danas su krajnje zastarjeli i ne mogu obavljati svoje zadaće. Njihov najveći problem je što nisu dovoljno pouzdani, zbog čega se nekoliko zrakoplova flote koja se nekad sastojala od 16 primjeraka srušilo posljednjih godina. No, nedostatak sposobnih zračnih snaga najviše je došao do izražaja lani u ožujku, kada je ukrajinska bespilotna letjelica neopaženo došla do Zagreba gdje se srušila.

Zbog tog slučaja s bespilotnom letjelicom ubrzana je i modernizacija ratnog zrakoplovstva, jer su Hrvati ranije već dogovorili s Francuzima kupnju 12 rabljenih, ali obnovljenih Dassault Rafalea. Moderni borbeni avioni 4 i pol generacije prvotno su u tu jadransku državu trebali stići 2025. godine, no zbog onoga što se dogodilo procesi su ubrzani te su Hrvati već ovoga ljeta mogli peuzeti prva dva zrakoplova, koja su zasada još na francuskom tlu, a u Zagreb mogu stići tek na proljeće. Uz Rafale, posao vrijedan 999 milijuna eura uključuje i oružje te obuku pilota i mehaničara. Osim što su zamijenili prastare Migove, novi zrakoplovi Hrvatima donose i nove sposobnosti.

Domet njihovih dosadašnjih borbenih zrakoplova nije bio dovoljan za potpunu kontrolu zemlje s jedne točke, pa su zrakoplovi bili stacionirani u nekoliko zračnih baza.

Baza Rafala bit će, pak, u Zagrebu, jer će odatle moći brzo stići u sve dijelove zemlje.

Amerika je glavni partner

Opremljenost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva trenutno je zadovoljavajuća samo po pitanju helikoptera jer su tijekom 2017. nabavili 16 lakih OH-58D Kiowa Warriora iz Sjedinjenih Američkih Država. Ove letjelice, koje su prvenstveno namijenjene zadaćama kontrole granica i izviđanja, nisu sposobne za obavljanje transportnih zadaća, pa su donedavno upravljali i sa 14 helikoptera Mil Mi-8 sovjetske proizvodnje. No, nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata, hrvatska vlada ih je, zajedno sa svom opremom, donirala Kijevu. Kako bi zamijenili tako izgubljene helikoptere, naši susjedi nabavili su američke Black Hawke. Prema ugovoru, Washington je Hrvatima poklonio 2 helikoptera, a oni su zauzvrat kupili još dva. Legendarni helikopteri prošlog su ljeta ušli u službu u bazi u Splitu, no Vlada je odlučila uz postojeće do 2027. kupiti još 8 helikoptera za ukupno 140 milijuna dolara.

Vrši se remont i rabljenih tenkova

Paralelno sa zrakoplovstvom krenula je i modernizacija kopnenih snaga.

U prvoj rundi bit će zamijenjena laka oklopna vozila BVP M-80 stara više od 50 godina, razvijena u Jugoslaviji.

Na njihovo mjesto stižu rabljeni američki tenkovi M2A2 Bradley. Prema ugovoru od 145 milijuna dolara sklopljenom između Zagreba i Washingtona, rashodovana oklopna vozila stići će u tu balkansku zemlju. Tenkovi u lošem stanju bit će popravljeni i modernizirani prema potrebama Hrvata u radionicama domaće tvrtke teške industrije Đuro Đaković uz američku suradnju. Ugovoreno je ukupno 89 tenkova, no samo će njih 62 biti u sastavu Hrvatske vojske, dok će ostali kao donori služiti za obnovu ovih prvih. Prva vozila u Hrvatsku bi mogla stići ove godine, a cijela flota mogla bi ući u uporabu u ljeto 2026. godine.

Vlada razmišlja i o zamjeni tenkova M84, također razvijenih u Jugoslaviji.

No, zamijeniti modele stare 35-40 godina koji su bili i na prvoj crti bojišnice nije lako, jer moguće alternative, njemački Leopardi ili američki tenkovi Abrams, koji će uskoro biti u službi u Mađarskoj, ne odgovaraju za hrvatske uvjete na terenu. Stoga, sa stručnog aspekta, u obzir dolazi samo francuski Leclerc.

Pomorska flota je također zastarjela

Kao obalna država, Hrvatska mora posvetiti ozbiljnu pozornost i ratnoj mornarici. No, kao ni u drugim rodovima oružanih snaga, ni u floti ne cvatu ruže. Većina brodova je iz 1980-ih, pa je vrijeme da se obnove. Zbog toga je Zagreb još 2014. godine odlučio o izgradnji 5 ratnih brodova.

Prva fregata, nazvana OB1 Omiš, dovršena je i puštena u službu 2018. godine, dok ostale zbog nedostatka sredstava trenutno čekaju svoju sudbinu u splitskom brodogradilištu u poludovršenom stanju. Najveći problem su vrtoglave cijene sirovina. U trenutku narudžbe 2014. proizvodni trošak broda procijenjen je na 12 milijuna eura, koliko je država platila za Omiš. Poludovršeni brodovi, pak, trenutačno bi mogli biti dovršeni samo za mnogo više od toga, zbog čega Vlada još nije uspjela postići dogovor s izvođačem radova. Ipak, MORH se zalaže za proizvodnju brodova i modernizaciju postojeće flote, za što bi do 2030. godine bilo izdvojeno 500 milijuna eura. Hrvatska Vlada u nadolazećim godinama želi ispuniti propise NATO-a, pa su obećali da će do 2030. iznos sredstava koji se izdvaja za vojsku dosegnuti 2 posto BDP-a.

Világgazdaság/Hrvatsko nebo