Kada je neki zločin s velikim brojem usmrćenih genocid, a kada nije?
Vrijeme:4 min, 8 sec
Kada se neki zločin s velikim brojem usmrćenih može smatrati „genocidom”, a kada samo ratnim zločinom ili zločinom neke druge vrste? Odnosno: Kada zločini postaju genocid? Na to je pitanje pokušala odgovoriti Sonia Phalnikar na portalu Deutsche Welle (DW), u članku „Kada je zločin genocid, a kada nije?” od 2. studenoga. Evo njezina teksta.
Pojam genocid prvi je put korišten u vezi s užasima Holokausta u Drugom svjetskom ratu. On se odnosi na pokušaj brisanja odnosno iskorjenjivanja jednog naroda ili određene etničke grupe ljudi.
Godine 1943. poljsko-židovski odvjetnik Raphael Lemkin smislio je naziv za sistematsko ubijanje Židova u nacističkoj Njemačkoj. Lemkin je u Holokaustu izgubio sve članove obitelji, osim brata. Vodio je kampanju za priznavanje genocida kao zločina po međunarodnom pravu, otvarajući put za prihvaćanje Konvencije UN-a o genocidu g. 1948. Ona je stupila na snagu g. 1951.
Članak II. Konvencije definira genocid kao čin “počinjen s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao takva”. Po definiciji Ujedinjenih naroda, takva nedjela uključuju: ubijanje ljudi, nanošenje fizičkih ili psihičkih ozljeda, pogoršanje životnih uvjeta do stupnja opasna za život, sprječavanje rađanja djece i prisilno oduzimanje djece roditeljima iz te grupe.
Tko može biti kazneno gonjen?
Konvencija UN-a o genocidu navodi da svatko može biti kazneno gonjen i kažnjen za genocid, uključujući i izabrane predstavnike vlasti. Međunarodni kazneni sud za ratne zločine ima mandat istraživati i procesuirati genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječanstva [tj. protiv pripadnika ljudske vrste kao takvih]. Po njegovu statutu, svatko tko počini ili naredi genocid, sudjeluje u njegovu provođenju ili ga potiče može biti kazneno gonjen. Postoji i Međunarodni sud u Haagu, koji se bavi međudržavnim sporovima te može odlučiti jesu li države odgovorne za genocid.
Dokazati genocid nije lako
“U svakodnevnom životu mnogi se ljudi slobodnije koriste izrazom genocid za najveće i najteže zločine jer on zvuči mnogo jače od pojma ratni zločini ili zločini protiv čovječanstva”, objašnjava za DW Valérie Gabard, stručnjakinja za međunarodno pravo u Haagu i suosnivačica pravne konzultantske kuće UpRights. „U pravnom kontekstu, međutim, definicija je vrlo uska”, objašnjava ona. “Utvrđivanje genocida ne ogleda se u brojkama ubijenih. Najvažniji kriterij jest namjera da se neka skupina fizički istrijebi i uništi.”
Stručnjaci ističu da je tu namjeru teško dokazati jer često nedostaju neposredni dokazi. “Problem s dokazivanjem genocidne namjere jest taj što je malo vjerojatno da će počinitelji to izravno priznati na sudu”, objašnjava William Schabas, profesor međunarodnog prava na sveučilištima Middlesex u Londonu i Leiden u Nizozemskoj. “Sudovi moraju zaključiti genocidnu namjeru iz ponašanja počinitelja. Moraju se osloniti na posredne dokaze i to mora biti izvan svake sumnje. To je točka kada genocid postaje teško dokazati.”
Za procesuiranje genocida potrebno je vrijeme
Valérie Gabard radila je na međunarodnim kaznenim sudovima za Kambodžu, Ruandu i bivšu Jugoslaviju. Ona ističe da procesuiranje genocida može potrajati: “Kada je genocid u pitanju, uvijek ima mnogo žrtava i potrebno je mnogo vremena da se zločini istraže. Ne moramo samo dokazivati namjeru da se ubije, već namjeru ubijanja ljudi zato što pripadaju određenoj skupini.”
Je li to genocid ili ne?
Posljednjih godina političari su često rabili termin genocid kako bi opisali kršenje ljudskih prava u Kini, Mjanmaru, Siriji i sada Ukrajini. Nakon zločina koje su počinile ruske trupe u Ukrajini američki predsjednik Joe Biden optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina za genocid g. 2022.
Godinu prije toga, vlade Sjedinjenih Država, Kanade i Nizozemske optužile su Kinu da je počinila genocid nad Ujgurima u Xinjiangu. Nekoliko drugih zemalja donijelo je parlamentarne rezolucije s istim optužbama. Stručnjaci ukazuju na tri genocida koja su kao takva priznata od strane Međunarodnog suda za ratne zločine: Ruanda, gdje je oko 800.000 Tutsija i umjerenih Huta ubijeno u genocidu g. 1994.; masakr u Srebrenici g. 1995., koji je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom, te zločini Crvenih Kmera u Kambodži 1970-ih. Budući da su Crveni Kmeri ubili mnoge svoje žrtve zbog njihova političkog ili socijalnog statusa, ne postoji konsenzus spram toga jesu li zločini u Kambodži, prema definiciji UN-a, zapravo značili genocid.
Međunarodni kazneni sud izdao je g. 2010. nalog za uhićenje sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, optužujući ga za vojni pohod na stanovnike regije Darfur.
“Pravna definicija genocida primjenjuje se u predmetima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine i u presudama Tribunala za Ruandu. Postojeći zakon vrlo razvidno pokazuje što je genocid”, naglašava Schabas. Ali postoje i pokušaji da se termin genocid rabi za događaje koji ne zadovoljavaju zakonsku definiciju genocida, bilo da je riječ o Ujgurima u Kini ili o ratu u Ukrajini.
Povezano:
DRUGI PIŠU / Nad Hrvatima sjeverne Hercegovine izvršen je genocid!
DW/Hrvatsko nebo
