ANALIZA/Bakir Izetbegović – patološki politički lažov

Patološki politički lažov, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, nakon nedavnog sramnog istupa na arapskoj televiziji televiziju AlArabiya u kojem je, između ostalog, osporavao čak i identitet Hrvata, ovih se dana u svojoj maniri osvrnuo i na nemile događaje na Bliskom istoku spominjući i u tom kontekstu Hrvate u BiH.

Tako je izjavljujući kako Bosna i Hercegovina suosjeća sa patnjama Palestinaca u Gazi, rekao kako jedino što oni mogu uraditi jest kazati pravičnu riječ i stati na pravu stranu.

-Ovo što se događa, ne samo u Gazi nego u cijeloj Palestini, prave podjele kojih možda nisu ni svjesni, na one koji su časni i na one koji rade kalkulacije, šute ili se stavljaju na stranu onih koji bukvalno melju Gazu, ubijaju žene, djecu, ruše bolnice. Na primjer, neki koji su do jučer nazivali ulice u Mostaru po ubojicama Židova, onima koji su ih stavljali u koncentracijske  logore, sada su veliki prijatelji Izraela. To su te kalkulacije”, izjavio je Izetbegović.

A istine radi potrebno je stoga podsjetiti javnost i pojasniti neke činjenice, koje Izetbegović u svojim političkim istupima, gotovo redovito ili iskrivljuje ili prešućuje.

Naime, Izetbegović u stilu drugog bošnjačkog člana i četverostrukog uzurpatora pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, glede sukoba terorističkog Hamasa i države Izraelu kaže, na kongresu SDA, „naravno da nitko ne može stati iza onoga što je Hamas napravio, ali sve to treba uzeti u kontekstu onoga što se 80 godina radi Palestincima“.

Zato Izetbegovića treba javno upitati, isto što je upitala i notornog Komšića veleposlanice Izraela za BiH Galit Peleg.

„ U kojem kontekstu? U kontekstu ISIS-a? Auschwitza? Koji kontekst daje legitimitet mučenju male djece? Da otimaju bake? Da ubijaju bebe u njihovom krevetu?”

Drugo pitanje koje treba postaviti Izetbegoviću, kada spominje Mostar i imena ulica po ustaškim dužnosnicima, zašto ulice i škole s ustaškim imenima još postoje u glavnom gradu BiH Sarajevu, gdje se njegova stanka na vlasti 30 godina i zašto su vijećnici SDA, u dva navrata, odbili glasovati za skidanje imena ustaških ulica u Mostaru.

Jer simbolično na Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe 9. svibnja 2023. gradske vlasti Mostara uklonile su imena ulica koja su nosila imena po ustaškim dužnosnicima i časnicima. Odluku u promjeni imena šest ulica donijelo je Gradsko vijeće koncem prošle godine, tako da je ulica dr. Mile Budaka dobila ponovo ime Alekse Šantića, Ulica Vokića i Lorkovića promijenjena je u pjesnika Tina Ujevića, Ulica viteza Rafaelu Bobanu dobila je ime mostarskog svećenika fra Ljudevita Laste, ulica Jure Francetića u Humsku ulicu,  dok je Ulica tabornika Ive Zelenike promijenila ime u Ulica Ciglana, a ulica koja je nosila naziv Đure Spuževića  u Ulicu Ismeta Ice Voljevice.

Uklanjanje spornih imena ulica itekako je imalo odjeka i izvan granica BiH. Ovaj čin naišao je na čestitke i odobravanje napose strane od strane Židovska općina Mostar, kao i brojnih međunarodnih dužnosnika, uključujući predstavnike EU-a i SAD-a. Čak je izraelski premijer Benjamin Netanyahu na otvaranju 24. sajma gospodarstva u Mostaru.

Ali u Sarajevu, gdje je njegov otac Alija i kasnije on sam gotovo neprikosnoveni vladar tri decenije, i dalje postoji ulica nazvana po antisemitu Mustafi Busuladžiću, Osmanu ef. Rastoderu, pripadniku i aktivistu muslimanske policije Huseinu ef. Đozi, bojniku 13. Handžar divizije, reisu Fehimu Spahi, koji je pozvao muslimane da pozdrave rađanje ustaške NDH. Tu je i ulica Asafa Serdarevića, jednog od osnivača organizacije “Mladi muslimani” (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.), Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i “junaka iz hrvatskog Sandžaka”.

Postoje i dvojica dužnosnika koji su služili kao administrativni djelatnici u NDH, a imaju svoje ulice u Sarajevu. Alija Nametak, koji je bio je ravnatelj Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedna sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak suradnik Ante Pavelića.

Jedna ulica u Novom Sarajevu zove se po Muhamedu ef. Pandži, za kojeg povjesničari kažu da je jedan od najvećih zagovornika osnivanja SS Handžar divizije i jedini hodža koji je sudjelovao u povorci okupatorskih postrojbi kroz Sarajevo. Na Ilidži je i Ulica Osmana efendije Rastodera, pripadnika i aktiviste muslimanske policije kojeg su poslijeratne komunističke vlasti proglasile ratnim zločincem i on je ubijen 1946. pod nerazjašnjenim okolnostima.

Bakiru Izetbegoviću to, izgleda ne smeta, da drži moralne lekcije.

A činjenica je i to, što Izetbegović također prešućuje, da su HDZ BiH, konkretno bivši dugogodišnji gradonačelnik Ljubo Bešlić još 2005. te kasnije 2011. tražio izmjenu imena triju mostarskih ulica koje nose imena po ustaškim časnicima i ministrima, dr. Mili Budaku,  Juri Francetiću te Anti Vokiću  i Mladenu Lorkoviću. Nažalost obje inicijative, od kojih je prva imala potporu i samog tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Paddy Ashdowna, nisu dobile potporu vijećnika SDA, kao najjače bošnjačke stranke u Gradskom vijeću Mostara, te i SDP-a i Stranke za BiH, tobože jer se radi o kozmetičkim promjenama kako je tada ustvrdio vijećnik SDP-a Huso Kapić. Zato su nazivi ostali sve do 9. svibnja ove godine.

Postavlja se vrlo razložno i logično pitanje je li se sve radilo smišljeno da se sa Mostara ne skine krimen ustaških naziva i da se u određenom vremenskom razdoblju i političkom kontekstu to pitanje može povlačiti, kao što to i danas zlonamjerno čini Bakir Izetbegović.

hms.ba / Hrvatsko nebo