Europski parlament prihvatio rezoluciju s oštrijim stajalištima prema Srbiji nego što se najavljivalo

Europski parlament prihvatio je danas Rezoluciju o stanju u dijalogu između Kosova i Srbije te posljednjim događajima na sjeveru Kosova u kojoj je pozvao Europsku komisiju i Vijeće da uvedu sankcije Srbiji ako se utvrdi izravna veza Srbije s napadom u Banjskoj ili ako Srbija ne pokaže iskrenu volju za suradnju u istrazi. U rezoluciji se poziva Vijeće, nadležno tijelo koje se sastoji od svih ministara država članica u određenom formatu, da uvede ciljane sankcije protiv osoba odgovornih za destabilizaciju sjevera Kosova, što bi uključivalo zabranu putovanja i zaleđivanje njihove imovine.

Tekst Rezolucije sastavio je europarlamentarac Tonino Picula (SDP), posebni izvjestitelj za tzv. Zapadni Balkan, na temelju prijedloga koji su poslali klubovi zastupnika u EP-u.

Za razliku od Europske komisije, glavnoga izvršnog tijela EU-a, i službe za vanjske posloveEU-a, koji i dalje Srbiji gledaju kroz prste ili štite Vučićevu vlast te samu Srbiju od sankcija i osude zapadnih sila, Europski parlament i dosad je bio kritičan prema Srbiji. To se vidi po formulaciji, koju ostale institucije izbjegavaju upotrijebiti, da se u selu Banjska na sjeveru Kosova 24. rujna dogodio „teroristički napad… koji je izvela ….dobro naoružana srpska paravojna skupina“.

Osim toga, EP je osudio jezik mržnje kojim se u Srbiji koriste i vlasti i mediji kada govore o Kosovu te ih pozvao da ne šire neistine o tobožnjem etničkom čišćenju Srba u Kosovu, za što ne podastiru dokaze. Osobito su osudili to što je u Srbiji bio proglašen dan žalosti zbog trojice ubijenih terorista iz veće skupine koja se oružano sukobila s kosovskom policijom.

Problem je i to što Srbija odbija Kosovu izručiti Milana Radoičića, „kosovskog Arkana“, koji je preuzeo odgovornost za organiziranje tog napada oružane skupine na kosovsku policiju, a za kojega se sumnja da je bio na vezi i imao potporu Aleksandra Vulina, šefa srbijanske sigurnosne službe BIA i bivšeg ministra obrane, poznatoga k tomu po velikosrpstvu i po tomu da je posve proruski orijentiran. Takvi postupci razumiju se kao solidariziranje s teroristima i odobravanje protuzakonitog djelovanja.

EP je u rezoluciji izričito i oštro osudio gomilanje vojske Srbije prema granici s Kosovom, istaknuvši da takvo agresivno ponašanje na vojnom planu, zajedno s radikalnim političkim porukama u Srbiji i drugim pokazateljima njezine umiješanosti u nedavno političko nasilje na sjeveru Kosova otkrivaju kako srbijanska vlada vodi vrlo opasnu politiku i prema Kosovu i prema zapadnim partnerima, koji joj inače ekonomski potpomažu i nastoje joj utirati put prema članstvu u EU-u.

Zabrinutost zbog „destabilizirajućeg utjecaja srbijanskih vlasti s predsjednikom Vučićem na čelu na cijelu regiju“

EP je izrazio i zabrinutost zbog „destabilizirajućeg utjecaja srbijanskih vlasti s predsjednikom Vučićem na čelu na cijelu regiju“ te zatražio istragu o mogućoj negativnoj ulozi Rusije u destabilizaciji šireg područja. Osim toga, otvoreno je pozvao Europsku komisiju da se kao posrednik u procesu normalizacije kloni popuštanja Srbiji te da ju kritizira zbog odbijanja da svoju vanjsku politiku uskladi sa stajalištima EU-a u vanjskoj politici, a napose sa zahtjevima da uvede sankcije Rusiji.

Istodobno su eurozastupnici u toj rezolucijom izrazili žaljenje zato što je Komisija uvela ekonomske sankcije protiv Kosova te ju pozvala da ih što prije ukine.

Europski parlament poziva Srbiju da se suzdrži od svake daljnje eskalacije koja ugrožava ustavni poredak Republike Kosovo i da spriječi svako krijumčarenje oružja preko granice, a Kosovo da otvori prostor za trgovinu za svu civilnu robu i usluge iz Srbije. Ono je naime uvelo stroga ograničenja za uvoz srbijanske robe, zbog kojega Srbija trpi ekonomsku štetu.

Ovu rezoluciju poznavatelji prilika ocjenjuju kao „prijelomnu“ u dosad uglavnom pozitivnom odnošenju europskih čimbenika prema Srbiji i prema velikosrbijanskim snagama koje djeluju u Kosovu i drugdje: u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Rezolucija je naposljetku prihvaćena u obliku s više oštrine prema Srbiji i nego što se iz glavnih klubova zastupnika prije tri dana najavljivalo. Očito su Putinov posjet Pekingu, potpisivanje sporazuma između Srbije i Kine o slobodnoj trgovini te tamošnje sudjelovanje na skupu državnika s Putinom i općenito pozitivan odnos prema Rusiji utjecali na klubove zastupnika da zaoštre kritički odnos prema Srbiji pod vlašću Vučića i njegovih pouzdanika.

Posebni izaslanik EU-a za dijalog između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak, američki izaslanik Gabriel Escobar te savjetnici za vanjsku politiku i sigurnost francuskog predsjednika Macrona, njemačkog kancelara Scholza i talijanske premijerke Meloni posjetit će u subotu Kosovo i Srbiju. S predsjednikom kosovske vlade Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarat će o konkretnim koracima očekivanog napretka u provedbi bruxelleskih i ohridskog sporazuma o normalizaciji i de-eskalaciji nakon nedavne eskalacije napetosti i fizičkih sukoba između KFOR-a i srpskih prosvjednika te kosovske policije i srpskih terorista, u kojima je bilo više desetaka ozlijeđenih i četvero poginulih, uključijući jednoga kosovskog policajca.

Povezano:

Šiljo: Tko sve štiti leđa Vučiću, Srbiji i ’Srbima’ i podupire ih, i zašto?

Hrvatsko nebo