Napretkova rasprodaja/Zašto Čiča bježi s Trebevića?!
Napretkov Dom na Trebeviću je, kako to svjedoči predsjednik Stegovnog suda don Luka Brković, obiteljsko blago – stvarno i simbolično sarajevskih Hrvata. Usprkos tomu, nova ga uprava nastoji po svaku cijenu prodati. Ignorirajući pritom bolju ponudu.
Nakon što je nedjelja.ba u ponedjeljak, 9. listopada objavila tekst pod naslovom Na pomolu pljačka u Napretku? o najavi skandalozne prodaje Napretkova doma na Trebeviću za mizernu cijenu, uslijedile su brojne reakcije medija, ali i onih sarajevskih Hrvata koji uistinu znaju što u ovome osjetljivom (političkom) trenutku znači krčmiti imovinu koja je desetljećima, u nerijetko vrlo delikatnim okolnostima, vraćana nakon što su je komunisti “po oslobođenju” – oteli.
Kako je Dom postao tema
Jedan od svjedoka tih vremena u kojemu je bivša Napretkova uprava mukotrpno dizala Društvo iz pepela i stjecala, pod ravnanjem obnovitelja i bivšega predsjednika mons. Franje Topića, ugled u Sarajevu, Bosni i Hercegovini te u, može se bez ikakva pretjerivanja kazati, cijelom svijetu, svakako je don Luka Brković, predsjednik Stegovnog suda ovoga Društva.
„Svaka udruga, baš kao i vlada, ima u svojim redovima poziciju i opoziciju; Aktualna se uprava vodi(la) logikom – ono što ne donosi korist toga se treba riješiti. Tako je objekat na Trebeviću postao tema. Riječ je zapravo o Domu koji je postao ‘obiteljsko blago’ – stvarno i simbolično za Hrvate Sarajeva. Posljednjih je godina nova uprava nastojala prodati ga, a stara je uprava kočila tu nakanu“, svjedoči don Luka, naglašavajući kako je aktualna Središnja uprava (SU) s predsjednikom HKD Napredak Nikolom Čičom u toj svojoj nakani pokazivala i stanovitu nervozu i onda, u takvom ozračju, pravila i greške.
Žalosno stanje
„Prije svega, u prodaju su krenuli bez natječaja i propisane procedure, a onda su odlučili Dom prodati isključivo dosadašnjem neuspješnom zakupcu, a da nisu – čak! – ni znali prodaju li samo Dom ili i Dom i zemljište. Pri čemu moram kazati kako je nama iz stare uprave bilo iznimno sumnjivo to što se inzistira na samo jednom ponuđaču. Osobito što se kroz godine pokazao kako je nesposoban voditi takav jedan objekat. Uz to, dan prije glasovanja na SU javio se još jedan ponuđač čija je ponuda bila za Društvo povoljnija, jer je bila veća – što je dodatno zakompliciralo situaciju. Usprkos tomu, aktualno vodstvo i dalje inzistira na prodaji ponuđaču koji je Dom ostavio u žalosnom stanju“, tvrdi don Luka, navješćujući kako će „slučaj Trebević“ biti aktualan i nakon Glavne izborno-izvještajne Skupštine HKD Napredak što će se održati u subotu, 14. listopada u Sarajevu. Istovremeno, Brković najavljuje kako će Stegovni sud izvršiti uvid u prijavu koju je 6. listopada podnio član SU Franjo Bratić o “slučaju Trebević”, ali i još nekoliko spornih poteza predsjednika Čiče, među kojima su, iz ine, i krivotvorenje akata SU, falsificiranje zapisnika SU i nanošenje materijalne štete.
No prije toga važnoga nadnevka, treba kazati kako je 9. listopada u Sarajevu održana posljednja sjednica Središnje uprave u ovome sastavu, a na kojoj se odlučivalo o kandidatima za predsjednika. Nakon rasprave, izvijestili su iz Društva, zaključeno je kako je prijedlog SU da kandidat za predsjednika u sljedećem četverogodišnjem razdoblju bude dosadašnji predsjednik Nikola Čiča.
Inače, prema pristiglim prijedlozima podružnica i udruga kandidati za predsjednika bili su i Miroslav Landeka, dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Josip Križanović, dopredsjednik Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik HKD Napredak Podružnica Busovača, Franjo Bratić, član Središnje uprave HKD Napredak i predsjednik HKD Napredak Podružnica Usora te Franjo Markota.
Bakir i u Napretku?
Znakovito je da su se, Landeka i Križanović, zagovaratelji prodaje Doma na Trebeviću, zahvalili onima koju su ih nominirali te su – u korist Čiče – odustali od kandidature.
Demokracija bi, ipak, mogla pobijediti (jednoumlje) u subotu. Naime, uz dr. Čiču, koji je službeno jedini kandidat, prema Statutu HKD Napredak i na samoj Skupštini se za predsjednika može kandidirati svatko onaj tko prikupi trećinu potpisa zastupnika.
Ukoliko se pak pokaže kako je uže rukovodstvo (oko aktualnog predsjednika) uspjelo sondirati sjednicu kako bi izbori prošli onako kako su pripremljeni na Središnjoj upravi, onda će Sarajevo u subotu biti domaćinom dva vrlo slična skupa. Održava se, naime, i Kongres Stranke demokratske akcije na kojemu se, također, bira predsjednik. A jedini je kandidat Bakir Izetbegović.
Piše: Josip Vričko
nedjelja.ba / Hrvatsko nebo