Tko će dobiti Nobela za mir – Ukrajina, Iranke, klimatski aktivisti?

Danas će biti objavljen dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za mir, što je vrhunac tjedna u kojem svijet saznaje tko su dobitnici najuglednijih svjetskih priznanja.

S ratom u Ukrajini koji je već duboko ušao u svoju drugu godinu, tenzijama između supersila i više državnih udara u Africi posljednjih godina, stanje stvari je svakako mračno, kažu stručnjaci. Napetost odražava i povlačenje pozivnice ruskom veleposlaniku na banket povodom dodjele Nobelovih nagrada u Stockholmu.

Mračno stanje stvari

– Na mnogo načina bilo bi primjereno da odbor ne dodijeli nikakvu nagradu ove godine. Bio bi to dobar način da se ukaže na ozbiljnost svjetske situacije, rekao je švedski profesor međunarodnih odnosa Peter Wallensteen za AFP. Zadnji puta kad se to dogodilo, 1972. godine, bjesnio je Vijetnamski rat. No nepronalazak kandidata koji zaslužuje nagradu smatrao bi se neuspjehom.

Nominirani 351 pojedinac i organizacija

– Teško je zamisliti da bi to mogao biti rezultat, ali neću reći da je to nemoguće. Svijet doista treba nešto što bi ga usmjerilo k dobrom. Velika je potreba da se Nobelova nagrada za mir dodijeli čak i ove godine, rekao je tajnik Norveškog Nobelovog odbora Olav Njolstad za agenciju France presse.

Popis nominiranih je tajan, ali poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija. Tko bi mogao biti sretni dobitnik? Neki promatrači ukazuju na Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini uhićene i pretučene jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja nametnuta ženama. U tom slučaju potencijalne dobitnice bit će aktivistkinje Masih Alinedžad i Narges Mohamadiili Alijansa za demokraciju i slobodu u Iranu.

Druge mogućnosti su organizacije koje dokumentiraju ratne zločine u Ukrajini ili Međunarodni kazneni sud, koji bi jednog dana mogao biti pozvan da sudi zločincima.

Spominju se i klimatski aktivisti nakon najtoplijeg ljeta i godine ekstremnih vremenskih prilika koje prijete čovječanstvu. Čelnik Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja Dan Smith izdvojio je pokret Petak za budućnost koji je pokrenula švedska aktivistkinja Greta Thunberg, kao i brazilskog plemenskog poglavicu Raonija Metuktirea koji se bori protiv krčenja šuma i za prava domorodačkog stanovništva.

Prošle godine nagradu su podijelili ruska skupina za ljudska prava Memorial, ukrajinski Centar za građanske slobode i zatvoreni bjeloruski aktivist za ljudska prava Ales Bialiatski.

vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo