SVI SU OTIŠLI/UN kaže da nema dokaze o etničkom čišćenju Armena u Gorskom Karabahu; njih više tamo nema

Ujedinjene nacije priopćile su da njihovo izaslanstvo koje je otišlo u Gorski Karabah nije pronašlo nikakve dokaze o nasilju nad armenskim civilima i da civilna infrastruktura u regiji nije bila gađana, prenosi Reuters.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric kazao je da je UN-ovo izaslanstvo tijekom vikenda posjetilo Karabah na poziv Vlade Azerbejdžana.

Navodeći da izaslanstvo pokušava identificirati humanitarne potrebe u regiji, Dujarric je rekao da su u izaslanstvu bili predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Fonda UN-a za djecu (UNICEF), Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Dodao je da je izaslanstvo pregledalo granični punkt u Lachinu i gradu Hankendi.

“Izaslanstvo je priopćilo da nije pronašlo nikakve dokaze o nasilju nad armenskim civilima i da civilna infrastruktura u regiji nije bila gađana“, rekao je Dujarric.

Navodeći da azerbejdžanske snage nisu gađale ni bolnice, škole, kuće, vjerske niti kulturne centre i da je Vlada Azerbejdžana pokrenula napore da ponovo pruži nesmetane zdravstvene usluge, Dujarric je kazao da je uočeno da poljoprivredne površine i stočni fond nisu oštećeni, javlja Anadolija.

Dujarric je naveo da se izaslanstvo sastalo i s predstavnicima armenske zajednice u Karabahu.

Ističući važnost obnove povjerenja u regionu, Dujarric je poručio da sve strane trebaju uložiti napore za to.

Armenija je optužila Azerbejdžan za etničko čišćenje, ali je službeni Baku odbacio ove navode insistirajući na tome da su lokalni Armeni “dobrodošli da ostanu na teritoriji Nagorno-Karabaha”. Azerbejdžan je također insistirao da nema namjeru napasti samu Armeniju.

Armenija je danas pozvala Europsku uniju da sankcionira Azerbejdžan zbog njegove vojne operacije u enklavi Nagorno-Karabah i upozorila da bi Baku uskoro mogao napasti samu Armeniju ukoliko Zapad ne poduzme čvrstu akciju.

Gotovo cjelokupno stanovništvo napustilo Gorski Karabah

Gotovo cijelo armensko stanovništvo napustilo je Nagorno-Karabah, nakon što je prva misija Ujedinjenih naroda stigla u uglavnom napušteno područje u nedjelju.

Stephane Dujarric, glasnogovornik glavnog tajnika UN-a, rekao je da će tim Ujedinjenih naroda na terenu, prva misija UN-a u regiji u 30 godina, “identificirati humanitarne potrebe” kako za preostale ljude tako i za “ljude koje odlaze”.

Mnogi Armenci koji su pobjegli iz Gorskog Karabaha rekli su kako smatraju da je posjet međunarodne misije došao prekasno, nakon što je Azerbejdžan povratio to područje u munjevitoj vojnoj operaciji prošlog mjeseca.

Sjedeći na klupi u blizini središnjeg Trga Republike u armenskoj prijestolnici Erevanu, Aren Harutyunyan, koji je prošlog tjedna napustio regiju koju Armenci nazivaju Artsakh, okrivio je “međunarodnu zajednicu” za egzodus.

Grad duhova

“Šta UN-u preostaje da prati?” rekao je Harutyunyan koji je stigao u Erevan u petak nakon iscrpljujućeg trodnevnog putovanja iz Stepanakerta, glavnog grada Nagorno-Karabaha.

“Nikoga više nema, svi su otišli, to je grad duhova”, dodaje.

Armenske vlasti priopćile su da je do ponedjeljka navečer otišlo više od 100.500 ljudi, od oko 120.000 Armena.

Na snimku koju je emitirao TV kanal Al Jazeera, vidi se prazan centralni trg u Stepanakertu, zatrpan smećem, napuštenim kolicima i dječjim romobilima.

Hunan Tadevosyan, glasnogovornik hitnih službi Nagorno-Karabaha, rekao je u nedjelju da se broj civila koji su ostali u Stepanakertu može “izbrojati na prste jedne ruke”.

Artak Beglaryan, bivši armenski separatistički dužnosnik, rekao je da su “posljednje grupe” stanovnika Nagorno-Karabaha na putu za Armeniju.

“Ostalo je najviše nekoliko stotina osoba, od kojih su većina dužnosnici, radnici hitne pomoći, volonteri, neke osobe s posebnim potrebama”, napisao je na društvenim mrežama.

Nepovjerenje prema Azerbejdžanu

Egzodus etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha armenski dužnosnici opisali su kao “izravan čin etničkog čišćenja”, optužbu koju je Azerbejdžan odbacio, rekavši da je odlazak Armenaca “njihova osobna i individualna odluka i nema nikakve veze s prisilno preseljenje”.

Armenija, zemlja od 2,8 milijuna stanovnika, suočava se s velikim izazovom zbog iznenadnog priljeva izbjeglica, od kojih su mnogi “gladni, iscrpljeni i trebaju hitnu pomoć”, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice.

U ponedjeljak su azerbejdžanski dužnosnici rekli da će jamčiti “jednaka prava i slobode svima” u Nagorno-Karabahu, “bez obzira na etničku, vjersku ili jezičnu pripadnost”.

Većina Armenaca je otišla jer ne vjeruju da će se azereajdžanske vlasti prema njima ponašati pošteno i humano ili im jamčiti njihov jezik, vjeru i kulturu.

Za mnoge Armence ostala su mračna sjećanja na prethodni rat. Godine 2020., tijekom šestotjednog rata, Azerbejdžan je vratio dijelove regije u planinama južnog Kavkaza zajedno s okolnim teritorijem na koji su armenske snage ranije polagale pravo.

Nedavna uhićenja nekoliko visokih dužnosnika iz Karabaha dodatno su pojačala zabrinutost Armenaca.

Prošlog tjedna azerbejdžanska granična policija uhitila je Rubena Vardanyana, bankara i filantropa, koji je prethodno bio na čelu separatističke vlade Nagorno-Karabaha između studenog 2022. i ožujka 2023.

Od tada, azerbejdžanski glavni tužitelj, Kamran Aliyev, objavio je da je pokrenuto 300 krivičnih slučajeva za ratne zločine koje je počinilo 300 separatističkih dužnosnika.

Tijekom vikenda, nekoliko drugih visokih bivših dužnosnika otcijepljene regije također je privedeno dok su napuštali Nagorno-Karabah, uključujući Davita Manukyana, bivšeg zapovjednika obrambene vojske Artsakha. Ostaje nejasno koliko je onih koje traži Baku ostalo u Nagorno-Karabahu.

hms.ba / Hrvatsko nebo