Njemačka ne zna kamo s tražiteljima azila

Kako navodi EUAA to su najviše polugodišnje brojke od 2015. i 2016. godine. Tada je usljed građanskog rata u Siriji u 2015. godini u 29 država podneseno oko 1,3 milijuna zahtjeva za azil, a sljedeće godine 1,2 milijuna. Tijekom 2022. godine ukupno je bilo 994.945 zahtjeva. Najviše zahtjeva u prvoj polovici 2023. podnijeli su ljudi iz Sirije, Afganistana, Venezuele, Turske i Kolumbije, a najviše ih je podneseno (oko 30 posto) u Njemačkoj

Pored toga, oko četiri milijuna Ukrajinaca koji su napustili zemlju zbog ruskog agresorskog rata trenutno uživa privremenu zaštitu u zemljama EU-a. Službeno se oni ne broje u azilante. Prema pisanju novina Die Welt u Njemačkoj je povećan i broj ilegalnih ulazaka. Savezna policija je u kolovozu registrirala oko 15.100 migranata koji su ilegalno ušli u zemlju.

Meloni i von der Leyen na Lampeduzi

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i talijanska premijerka Giorgia Meloni u nedjelju su obišle prihvatni centar za izbjeglice na Lampeduzi. Prošlog tjedna na Lampeduzu je stiglo toliko ljudi da je prihvatni centar bio potpuno pretrpan. Po riječima talijanske premijerke, za samo tri dana na otok od 20 kvadratnih kilometara stiglo je oko 8.500 izbjeglica.

Von der Leyen i Meloni su pozvale europske partnere da pomognu Italiji u upravljanju migracijskim tokovima iz sjeverne Afrike i da prihvate dio migranata koji su prešli Sredozemno more.

Sve više zahtjeva za azil u Njemačkoj

S obzirom na sve veći broj migranata, mnoge općine u Njemačkoj dižu uzbunu. Savezna i pokrajinske vlade traže rješenja. Prema informacijama javnog servisa ARD, savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Feaeser traži pooštravanje Zakona o boravku.

Prijeti li opasnost da se raspoloženje u Njemačkoj promijeni? Prosvjedi ispred prihvatnih centara za izbjeglice sve su učestaliji. Broj zahtjeva za azil se povećava u odnosu na već visoke brojeve iz prethodne godine. Prema istraživanju javnog servisa ARD DeutschlandTrend, pitanje imigracije i izbjeglica u kolovozu je dospjelo na drugo mjesto gorućih problema u zemlji.

Tu temu je 26 posto ispitanika ocijenilo kao najvažniji ili drugi najvažniji problem u Njemačkoj. Istraživač Stefan Merz iz instituta Infratest Dimap koji za ARD provodi ispitivanje javnog mnijenja, kaže da ta tema dovodi do gubitka povjerenja. Za politiku je važno da rješava probleme. Ako političari ne uspijevaju stvoriti dojam u javnosti da kontroliraju broj ljudi koji dolazi u zemlju, onda se povjerenje u političare i saveznu vladu neće vratiti.

U mnogim njemačkim općinama alarmantna situacija

Savezna vlada i vlade saveznih pokrajina su pritom „u istom čamcu”. Obje strane su odgovorne za migracijsku politiku. Ali uspijevaju li stvoriti dojam da imaju sve pod kontrolom? Ne izgleda tako. Iz općina nadležnih za smještaj izbjeglica pozivaju na uzbunu. Mnoge općine više nisu u mogućnosti smjestiti sve koji dolaze.

Pokrajina Saska i Anhalt privremeno je suspendirala takozvane smjernice za smještaj izbjeglica. Sada više ljudi može biti smješteno na manjem prostoru. Ministrica unutarnjih poslova Saske i Anhalta, kršćanska demokratkinja Tamara Zieschang (CDU) tvrdi da se pritom uzimaju u obzir interesi žena, obitelji s djecom, starijih osoba ili osoba s invaliditetom.

Ali „ako ste suočeni s pitanjem da li sobe u zajedničkom smještaju popuniti s još nekoliko ljudi ili preseliti ih u sportsku dvoranu ili postaviti šatore, onda mislim da je bolje za tražitelje azila da zaista imaju stalan smještaj”, rekla je Zieschang.

Spor o sigurnim zemljama

Reagirala je i savezna vlada. Na zatvorenoj sjednici vlade u dvorcu Mesebergu stranke vladajuće koalicije su postigle dogovor da se Gruzija i Moldavija uvrste na popis sigurnih zemalja.

Odgovornost za to što su na kraju samo dvije zemlje uvrštene na popis sigurnih zemalja pripisuje se Zelenima. Socijaldemokrati (SPD) i liberali (FDP) su vjerojatno mogli zamisliti više zemalja na tom popisu, kao što su u lipnju tražili ministri unutarnjih poslova svih saveznih pokrajina. Pored Gruzije i Moldavije zatraženo je da se sigurnim zemljama proglase i Armenija, Maroko, Tunis, Alžir i Indija.

Lakše izdavanje naloga za deportaciju?

Međutim, rasprava o tome na saveznoj razini ne napreduje, pa savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser očigledno razmišlja i o drugim mjerama. U dokumentu, u koji je javni servis ARD imao uvid, navodi se da će se pooštriti kazneno djelo krijumčarenja u Zakonu o boravku. To bi nadležnim organima omogućilo da ubuduće znatno lakše izdaju naloge za deportacije i poništavaju dozvolu boravka.

Pored toga, ubuduće bi sa susjednim zemljama Poljskom i Češkom trebalo intenzivirati borbu protiv krijumčara. U dokumentu se navodi i da savezna ministrica unutarnjih poslova također želi bolju komunikaciju s matičnim zemljama kako bi se ljude na njihovim materinskim jezicima upozorilo na opasnosti krijumčarenja i kako bi ih se istovremeno usmjerilo ka legalnim migracijskim putovima.

Söder za strože ograničenje prihvata izbjeglica

I bavarski premijer Markus Söder (CSU) također poziva na ograničenja. Povodom sve većeg broja izbjeglica Söder je u intervjuu za list Bild am Sonntag rekao: „Potreban nam je njemački pakt protiv nekontroliranog doseljavanja.” U suprotnom je, kako je ocijenio, ugrožena stabilnost Njemačke, koja je, s obzirom na uspon desničarske Alternative za Njemačku (AfD), „već na putu ka destruktivnoj demokraciji”.

Vođa Kršćansko-socijalne unije (CSU) je podsjetio na raniji model ograničenja prijema izbjeglica, na kojem je inzistirala njegova stranka. On predviđa dolazak maksimalno 200.000 migranata godišnje. Taj model je uzimao u obzir smještajne kapacitete općina i dobro je funkcionirao u sklopu takozvane velike koalicije na saveznoj razini, rekao je Söder. Savezna vlada je, dodaje on, nemarno odustala od toga, tako da Njemačka sad ide ka rekordnom broju migranata. Söder se također zauzeo za više deportacija, kao i za sporazume o deportaciji osoba sa kriminalnim dosjeom.