Integracija mladih u društvo i društveni aktivizam/Razgovor s Markom Paradžikom
Vrijeme:10 min, 49 sec
Je li doista sve lako kad si mlad? (9./10.): Integracija mladih u društvo i društveni aktivizam: Razgovor s Markom Paradžikom
Unatoč globalnoj umreženosti, velikom broju organizacija civilnog društva, mnogim volonterskim akcijama i sl., činjenica je da se mladi sve teže odlučuju za društveno djelovanje, posebice u smislu nekog zdravog aktivizma koji bi pridonio i rješavanju njihovih specifičnih problema. To uvelike ovisi i o zaposlenosti/nezaposlenosti mlade osobe. U današnjem vremenu, ako je mlada osoba zaposlena – onda je prezaposlena, pa joj preostaje malo vremena za društveni angažman; ako je mlada osoba nezaposlena – onda joj je u prvom redu potrebno zaposlenje, novac, te sve svoje napore usmjerava na to. No postoje i svijetli primjeri mladih osoba koje su se odlučile društveno aktivirati i pridonijeti stvaranju boljega društva, što ćemo pokazati kroz razgovor s 
Markom Paradžikom, predsjednikom Udruge Obnova koja u svojemu djelovanju velik interes stavlja upravo na mlađe naraštaje.
Udruga Obnova na čijem ste čelu već desetak godina u svom radu velik naglasak stavlja na mlade. Kako ste prepoznali potrebu za tim vidom djelovanja?
Kada sam diplomirao 2012. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, financijska kriza iz 2009. godine bila je na svom vrhuncu i suočio sam se osobno s problemom pronalaska posla i niskim plaćama za rad visokoobrazovnih ljudi. Na to se sve nadovezala negativna medijska slika što traje još i danas, ne znam s kojim ciljem. Uglavnom, promicala se teza o tome da postoji loš odnos države prema mladima i da je ona odgovorna za nezaposlenost u privatnom sektorom. Isticalo se kako je svagdje bolje nego kod nas, a osim toga ulazak u Europsku uniju otvorio je vrata iseljavanju jer je činjenica da su te zemlje mogle ponuditi bolje plaćeni rad i više mogućnosti zapošljavanja.
Kako sam osnovao udrugu koja se bavi zaštitom hrvatskog nacionalnog identiteta, taj problem odlaska mladih vidio sam kao izravnu ugrozu našem nacionalnom identitetu budući da se na taj problem nadovezuje problem demografske slike (gubitak stanovništva zbog većeg mortaliteta od nataliteta) i problem potencijalnog useljavanja stanovnika iz zemalja trećeg svijeta čiji kulturni identitet često ima nespojive vrijednosti s kulturnim vrijednostima našeg nacionalnog identiteta.
Koje su sve aktivnosti Udruge Obnova?
Prvi je projekt časopis za kulturu, znanost i politiku Obnova od 2013. godine (ove godine izdajemo 18. broj), zatim 
smo krenuli s javnim predavanjima o ključnim društvenim temama 2015. godine, gdje uvijek uz našeg člana udruge nastupa osoba iz akademske zajednice; pokrenuli smo podcast scenu gdje smo na našem YouTube kanalu Časopis Obnova profilirali razne tematske podloge (poduzetništvo, knjige, akademske teme, zanimljivi hobiji itd.), izdali smo zbirku eseja (odabrani blogovi s naše mrežne stranice) i zbirku poezije (odabrane pjesme naših članova i autora iz spomenutog časopisa).
Ove ćemo godine izdati prvu knjigu „Balada o bijelom konju“ G. K. Chestertona u prijevodu Luke Paljetka tako da otvaramo nakladničku aktivnost. U vidu tih intelektualnih aktivnosti proveli smo EU projekt Online umjetnost i kultura u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH gdje smo imali online radionice i predavanja na razne teme iz kulture s 50 mladih ljudi ispod 24 godine i 50 starijih ljudi preko 54 godine. Intelektualizam nadopunjavamo aktivizmom u suradnji s raznim državnim institucijama pa smo tako zaposlili nekoliko puta u projektima „Zaželi“ starije žene da pomažu starijim ljudima. U planu su ponovno izleti i športske rekreacije u prirodi za sve naše članove.
Unatoč globalnoj umreženosti, velikom broju organizacija civilnog društva, mnogim volonterskim akcijama i sl., činjenica je da se mladi sve teže odlučuju za društveno djelovanje, posebice u smislu nekog zdravog aktivizma koji bi pridonio i rješavanju njihovih specifičnih problema. Zašto je tome tako?
Iskreno, ne znam egzaktan odgovor na to pitanje, mogu samo pretpostaviti da je došlo do promjene sustava vrijednosti gdje se ideja rada za opće dobro učinila odbojnom. Osim toga, ideja sastanaka i okupljanja oko neke aktivnosti nevezane za posao ili formalno obrazovanje često se percipira kao gubitak vremena. Isto tako ne razumije 
se da se rad za opće dobro može dobro naplatiti i da to uopće nije sramotno ili sporno, ali ima i drugih beneficija kao što je stjecanje socijalnog kapitala.
Kakvo je Vaše iskustvo: angažiraju li se u radu udruge više zaposlene ili nezaposlene osobe?
Odgovor je jednostavan i životno logičan – zaposlene osobe. Nije ista kvaliteta rada volontera i zaposlene osobe i ne može se ni očekivati veća kvaliteta izvršenja naloga kada je to neplaćeni nalog. Udruge se bez zapošljavanja ljudi u izvršavanju aktivnosti ne može razvijati. Kod nas je bilo zaposleno više od 20 ljudi u različitom razdoblju i sve je to rezultiralo porastom naših aktivnosti eksponencijalno i one su sve zabilježene na našoj Facebook stranici, a uskoro ćemo izdati alamnah o naših deset godina rada čime ćemo nadam se potaknuti članstvo na nove aktivnosti i projekte i nadam se dobiti nove članove kada javnost tim putem vidi što smo sve postigli. Ovim putem pozivam sve mlade ljude na učlanjenje putem ispunjavanja naše elektroničke prijavnice na našoj mrežnoj stranici.
Jedno istraživanje Svjetskog saveza mladih pokazalo je da mlade osobe aktivne u civilnom sektoru manje razmišljaju o napuštanju Hrvatske. Znači li to, prema Vašem mišljenju, da su te osobe spremnije preuzeti društvenu odgovornost?
To je točno iz razloga što je aktivizam u civilnom sektoru pozitivna vrijednost per se jer ona znači da je osoba spremna pokloniti svoje vrijeme i rad općem dobru. Činjenica je da sve osobe aktivne u civilnom sektorom kasnije lakše nađu posao ili se recimo uključe lakše u politički život. Zašto? Jednostavan je odgovor na to pitanje – aktivnošću u civilnom sektoru čovjek stekne veliki socijalni kapital, a to je umrežavanje i poznavanje velikog broj ljudi i razvijanje socijalnih vještina. Zašto to mladim ljudima ili čak ljudima iz moje generacije ili mlađim generacijama nije jasno – da se neformalnim druženjem ili sastancima i udruživanjima oko zajedničkog cilja postižu i drugi ciljevi u životu kao što su pronalazak posla ili prijatelja ili čak bračnog druga? Na svom primjeru mogu reći da sam u svom radu u udruzi Obnova našao puno dobrih prijatelja čijoj sam djeci postao kum i da nije bilo mog rada u Obnovi 
vjerojatno te ljude ili ne bih poznavao ili bi vjerojatno bio u slabom kontaktu s njima. To me više motivira od zajedničkih poslova s nekima od njih i zbog toga ću nastaviti raditi za udrugu Obnova.
Koliko angažman u civilnom sektoru mladima može pomoći da kasnije lakše pronađu posao?
Nadovezat ću se na već rečeno, i dodati da se u udruzi uči komunikaciji s drugim ljudima i organizaciji, rješavanje konflikta, odgovornosti prilikom izvršavanja zadatka i uglavnom sve one vrline što ljudi često navedu u životopisu za posao.
Vaša je udruga provela niz projekata u kojima je zapošljavala mlade osobe. Možete li nam detaljnije reći o kakvim se projektima radilo?
Proveli smo dva projekta na državnoj razini Gradimo karijeru u Hrvatskoj 1 i 2 u sklopu Poziva za prijavu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2019. i 2020. godinu, koji je raspisalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Tamo je voditelj projekta i svih petero sudionika projekta jednog od tih projekta (osobe do 29 godina starosti koje su prethodno bile nezaposlene i nisu bile u sustavu obrazovanja) završilo programe osposobljavanja za zanimanja „Stručnjak za internet marketing“ te stekli uvjerenja koja im se upisuju u e-radnu knjižicu. Sudionici su imali priliku odraditi praksu u marketinškoj agenciji kako bi dodatno razvili stečene vještine i postali konkurentni na tržištu rada. Uz voditelja projekta Hrvoja Švaleka u projektu je sudjelovao Ante Lučić – voditelj karijernih treninga koji je istaknuo važnosti cjeloživotnog karijernog obrazovanja i usavršavanja, a treba 
istaknuti polaznika Petra Heinricha koji je kao sudionik projekta Gradimo karijeru u Hrvatskoj 1 odmah nakon završetka edukacije za Android programera pronašao posao u struci.
EU projekt „Aktiviraj se! – izgradi karijeru u Hrvatskoj“ kroz mobilni je tim streetworkera/radnika na ulici, gdje smo zaposlili mlade ljude ispod 30 godina (Marko Raič i Damir Kopljar), trebao naći 15 neaktivnih NEET osoba u dobi od 18 do 29 godina s područja Grada Zagreba kako bi ih se dodatno obrazovalo te im se olakšao pristup tržištu rada. Za mlade NEET-ovce izrađeni su individualni planovi aktivnosti te im je omogućeno sudjelovanje u športskim aktivnostima s ciljem jačanja samopouzdanja, a proći će i program za razvoj i/ili unaprjeđenje mekih vještina. U suradnji s partnerom na projektu (Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Zagreb), informirani su o kretanjima na tržištu rada i dodatno su im ojačani kapaciteti da u tome budu konkurentniji, te su kroz sudjelovanje u verificiranim programima obrazovanja odraslih (po vlastitom izboru) dodatno povećali mogućnost zapošljavanja. Ukupna vrijednost projekta i iznos bespovratnih sredstava bila je 1.475.465,60 HRK.
Na projektu “Institut” u razdoblju od 9. ožujka 2021. do 9. rujna 2023. godine zaposlili smo mladog ekonomista Marka Banfića, mlađeg od 29 godina, kojemu je to bio prvi posao nakon završenog fakulteta, te dva mlada konobara Hrvoja Rodića i Jakova Šapinu koji su se dodatno obrazovali za zvanje konobara. Projektom Institut, Udruga Obnova postala je društveni poduzetnik te je započela obavljanje gospodarske djelatnosti ugostiteljstva prema načelima društvenog poduzetništva. Na projektu su, dakle, ukupno bile zaposlene 3 osobe koje su prethodno educirane. Kroz tribine i panel rasprave predviđene projektom te marketinške aktivnosti povećala se vidljivost društvenog poduzetništva te su se umrežili novi dionici. To je bilo mjesto umrežavanja i čestog okupljanja mladih bilo kroz neformalno druženje bilo kroz formalno druženje u vidu radionica i predavanja snimljenih na našem YouTube kanalu gdje smo zvali novinare, akademske građane i poduzetnike. Ukupna vrijednost projekta bila je 1.067.400,00 HRK
Imate li suradnju s drugim udrugama?
Razvijamo neformalnu platformu Hrvatsko vijeće udruga gdje smo okupili 20 udruga, cilj je razmjena iskustva, znanja, ljudskog potencijala i opreme. Uskoro ćemo više javnost informirati o tome kada osnujemo koordinaciju tih udruga ili savez udruga pod istim imenom kao posebnu pravnu osobu s ciljem da razvijamo hrvatsko civilno društvo.
U interakciji ste s brojnim mladim ljudima. Koji su njihovi najveći problemi: nemogućnost stalnog zaposlenja, nesređeno stambeno pitanje, nerazumijevanje društva ili…?
Velika očekivanja na početku svog radnog puta u smislu visokih primanja u razini osoba s više godina iskustva i nedostatak sigurnosti u vidu ugovora na određeno. Naravno, zbog toga im je otežano rješavanje stambenog pitanja, no ovo prvo je veći problem. Moj im je savjet da posao ili je dobro plaćen ili je dobra prilika za učenje, može biti oboje, no ako nije ni jedno od toga, onda nemojte raditi taj posao i tražite posao koji će vam omogućiti barem jedno od toga. Ako vam se omogući učenje na poslu i stjecanje iskustva za nedovoljnu plaću sukladno vašim očekivanjima, onda vam je to zalog za budućnost da imate veću plaću. Danas posla ima više nego što ima radnika kod nas, stoga pronaći posao ne bi trebao biti problem. S druge strane život generalno nije siguran, kako u narodu kažu – danas jesi, a sutra nisi, tako da nemojte čekati ugovor na neodređeno kako biste napravili bitne odluke u životu, primjerice osnovali obitelj. U svijetu je normalna pojava da se poslovi mijenjaju, dapače, mislim da je nezdravo raditi kod istog poslodavca isti posao čitav život!
Kako mlade ljude potaknuti da se snažnije angažiraju u rješavanju za njih važnih društvenih problema? Kako osigurati da se njihov glas jače čuje?
Treba ima se putem medija i putem obrazovnog sustava objasniti da je društveni aktivizam kroz udruživanje u udruge ili druge oblike pravnih osoba nešto što je dobro i korisno za njih u materijalnom i nematerijalnom smislu. Ovaj intervju je jedan mali prilog tome. Treba se više predstavljati udruge i njihove rezultate u provođenju EU i drugih projekata te ljude koji sudjeluju u tome. Na taj će način mladi ljudi doći do spoznaje o koristi udruživanja, no odluka je na njima – zatvoriti se u uski krug ljudi i svoju struku i raditi samo svoj posao ili će proširiti svoje horizonte i kroz rad za opće dobro u udrugama proširiti svoja poznanstva, sustav vrijednosti i razmišljanja kao i znanje.
Razgovarao: Davor Dijanović
Tekst je dio niza „Je li doista sve lako kad si mlad?“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.
Povezano
Je li doista sve lako kad si mlad? (1./10.): Suficit i deficit na tržištu rada
Je li doista sve lako kad si mlad? (2./10.): Suficit i deficit na tržištu rada (2.)
Je li doista sve lako kad si mlad (3./10.): Kako pronaći (prvi) posao
Je li doista sve lako kad si mlad? (4./10.): Odgađanje ulaska u brak – trend?
Je li doista sve lako kad si mlad? (8./10.): Iseljavanje mladih: Razgovor s Domagojem Dalbellom
hkv.hr / Hrvatsko nebo
