Njemački CDU predlaže mjere za osiguravanje „predaha“ od nezakonitih useljavanja

U Njemačkoj se upravo pojačava rasprava među strankama o odnosu prema daljnjem primanju nezakonitih useljenika, koju je sada pojačao političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn. On se u intervjuu visokonakladnom nedjeljnom izdanju dnevnika Bild, Bild am Sonntag, zauzeo za „gospodarskopolitički zaokret“ te za promjenu migracijske politike. Zatražio je da se nezakonite migracije nadomjeste zakonitima.

Iznesenim stajalištima Spahn je izazvao protivljenja i u vladajućoj „semafor-koaliciji“ (socijaldemokrati, zeleni i liberali), a i kod „Alternative za Njemačku“ (AfD), radikalne stranke čiji rejting uporno raste, a koja se zauzima za ukidanje superstrukture EU-a i za puno blokiranje migracija.

Tu stranku optužuju da koketira s ekstremizmom, rasizmom i nacizmom te da zastupa proruska stajališta glede odnosa prema ratu u Ukrajini i nekim drugim pitanjima.

CDU nastoji spriječiti daljnji odljev glasača AfD-u

CDU-ov političar – nastojeći neutralizirati jačanje AfD-a zdesna na račun stranaka Unije (CDU i bavarski CSU), u kojoj se mnogi tradicionalno svjesni Nijemci osjećaju iznevjereni – sada je iznio „desnija“ zahtijevanja nego što ih ta, sada opozicijska, stranka inače zastupa. Zatražio je da se na sve zakonite načine spriječe ulasci migranata već na vanjskim granicama EU-a te se usprotivio većim kvotama („kontingentima“) migranata koje bi se raspoređivalo po državama članicama EU-a, a o čemu među članicama nije postignut sporazum niti je izgledno da će biti postignut.

Prihvaćanje njemačkih prijedloga značilo bi daljnje opterećenje za zemlje EU-a koje su prve na udaru, a to su sredozemne zemlje Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska i neke druge, kao što su Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Litva, ovisno o kretanjima valova migranata.

„Njemačkoj treba predah od tih azilskih migracija kojima se uopće ne upravlja“, zato što se izgoni onih kojima nije odobren zahtjev za azilom u zemlje iz kojih su došli uspijevaju ostvariti u vrlo maloj mjeri, kazao je Spahn listu „Bild am Sonntag“, pa i oni ostaju u Njemačkoj. „Stoga je potreban zoran signal na vanjskim granicama EU-a: Na taj način ne bi više nitko ulazio“ , rekao je on. Dodao je: Čim bi se uspostavila puna kontrola na vanjskim granicama EU-a, moglo bi se „posredstvom kvota (kontingenata) zasigurno godišnje primati između trista i petsto tisuća migranata te ih raspodjeljivati [po zemljama članicama].

Ta brojka znatno je manja od one koja se u posljednje vrijeme bilježi i od onih koje se očekuju u neposrednoj budućnosti.

Socijaldemokrati, Zeleni i Ljevica i dalje ne žele radikalnije mjere protiv nezakonitih useljavanja

Socijaldemokrati (SPD), većinska stranka u koaliciji čiji je član kancelar, Olaf Scholz, usprotivila se iznesenim zahtjevima, ustvrdivši da ni [prisilno] zadržavanje migranata na vanjskim granicama EU-a ni prihvaćanje kvota za njihove raspodjeljivanje „nisu alternativa“. Zeleni pak smatraju da se tim prijedlogom uvode u optjecaj „rasistički narativi“.

Sebastian Hartmann, glasnogovornik SPD-a za unutarnju politiku, izjavio je danas za njemački dnevnik Die Welt: „Nacionalno zatvaranje [izoliranje država članica prema vanjskim migracijama] i neuređeni odnosi na vanjskim granicama EU-a, a isto tako ni uvođenje kvota [kontingenata dopuštenog broja pridošlica] nisu alternativa.“ Uvođenje kvota kako bi se riješio migracijski problem protivno je, po njegovoj tvrdnji, „individualnom pravu na azil [na međunarodnu zaštitu onih koji zaista jesu izbjeglice]“.

Hartmann nasuprot prijedlogu iz CDU-a hvali ono što je pokrenula aktualna vlada, a to je „pragmatični novi početak u europskoj politici azila“. Tvrdi da s njime „imamo prvi put pravedan mehanizam raspodjeljivanje migranata u cijelom Europskoj uniji“. No on pritom posve ignorira činjenicu da u pogledu raspodjeljivanja migranata nije postignuta niti je izgledno da bude ikada postignuta suglasnost među državama članicama.

Jedino što je dosad postignuto jest sporazum između EU-a i Tunisa, s namjerom da takav sporazum bude sklopljen i s drugim sjevernoafričkim državama. Po tom sporazumu iz srpnja ove godine, EU bi Tunisu plaćao kao protuuslugu milijarde eura da bi on sam zadržavao moguće migrante na svom teritoriju. No vrlo je upitno hoće li taj plan i kako će u praksi uopće funkcionirati.

Za unutarnjopolitičku glasnogovornicu Zelenih, Lamyu Kaddor, „ne može biti nikakva rješenja kojim bi se zanemarilo ljudska prava kako bi se ograničilo migracije“. Takva „populistička zahtijevanja“ uklapaju se u „prema migracijama neprijateljske i rasističke narative“ te „idu na ruku onima koji se u Njemačkoj bore protiv naše demokracije“. Pritom je aludirala na AfD te na nacionalističke, protuuseljeničke radikalno desne političke stranke. Liberal Stephan Thomae, parlamentarni tajnik FDP-a, smatra da je potrebna bolja zaštita od migranata koji nemaju pravo na azil na vanjskim granicama EU-a. Time bi se „čuvala Europa otvorenih unutarnjih granica te ponovno rasteretilo lokalne zajednice“.

Kao što je poznato, brojne savezne pokrajine, gradovi i općine u Njemačkoj nalaze se pod neizdrživim teretom zbrinjavanja prekomjernog broja useljenika raspoređenih na njihova područja. Prevelik broj migranata znači i unutarnji sigurnosni problem.

Liberal Thomae vidi šansu u najnovijoj kampanji njemačke savezne vlade s ciljem da se među državama članicama ponovno pokrene i usuglasi reforma „zajedničkog europskog sustava azila“.

Mnogo je oštrija u odbacivanju zamisli iz CDU-a Clara Bünger, glasnogovornica „Ljevice“, neokomunističke stranke, u Bundestagu. „Tko bi želio migracije u cijelosti spriječiti, mora računati na to da bi mnogi ljudi pod primjenom brutalnog nasilja umrli. To nasilje, pa i u obliku nezakonitih pushbacks [nasilnih policijskih vraćanja nasilno pridošlih stranaca na samoj granici], može se već danas promatrati na europskim vanjskim granicama te se treba bojati da će to nasilje ojačati zaslugom politike aktualne vlade. A Spahn bi takvu politiku želio još više zaoštriti.“ Tko pobuđuje dojam da su svi migranti ovdje nezakonito, taj jača kampanju dezinformiranja zdesna, smatra ta ljevičarka.

Potpora Spahnu iz same Unije, kritika iz AfD-a, koji hoće posve zaustaviti nezakonito useljavanje

Iz same Unije Spahn je dobio više izjava potpore. Stranački glasnogovornika CDU-a Alexander Throm izjavio je za Die Welt da je Njemačkoj „hitno potreban predah glede migracija“ te da se moraju slati signali o potrebi zaustavljanja neregularnih imigranata i u Njemačkoj i prema drugim europskim zemljama. „Moramo našim partnerima iz EU-a stavljati pred oči to da se [u državama ulaska] izbjeglice mora bez iznimaka registrirati [što znači i zadržavati, nap. HN), a ne zgoljno ih puštati da nastave putovati dalje prema Njemačkoj. Dok ne bude tako, bit će nam potrebne dosljedne kontrole na unutarnjim granicama.“

Takve kontrole na unutarnjim granicama među državama članicama EU-a odnosno unutar schengenskog prostora znače suspenziju postojećih pravila, a odobrava ih na ograničen rok Europska komisija. No ona se dosad nije usuđivala ograničiti maksimalne rokove uvođenja kontrola na duže od dva ili tri polugodišta, što inače određuje Ugovor o funkcioniranju EU-a.

Predsjednica kluba zastupnika AfD-a u Bundestagu, Alice Weidel, izjavila je pak da podupire zahtijevanje jačanja kontrola na vanjskim granicama EU-a, ali uz primjedbu da Spahn zapravo ne zahtijeva „zaustavljanje nezakonitih useljavanja, nego samo ’predah’“. Ona, iz suparničke stranke koja računa na isto biračko tijelo, primjećuje da Unija želi „i dalje masovna useljavanja u Njemačku, samo ponešto sporija. Umjesto pukog predaha, nama treba trajni ’stop’ te posljedično dosljedno sprječavanje masovnih nezakonitih useljavanja u našu zemlju“.

Spahnov zahtjev oslanja se na koncept što ga je nedavno u FAZ-u predstavio parlamentarni tajnik CDU-a Thorsten Frei. Po tom konceptu, broj useljenika u zemlje EU-a godišnje bi se ograničio na trista do četiristo tisuća, a njih bi se raspodjeljivalo koliko-toliko ravnomjerno po državama članicama EU-a.

Ove godine u Njemačkoj je do kraja srpnja zabilježeno 175.000 podnesenih zahtjeva za azilom, što je porast za 78 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Povezano:

PHB Priopćaj br. 10.: O Globalnom kompaktu za sigurne, uređene i regularne migracije

Hrvatsko nebo