Protiv vodećega republikanskog kandidata u SAD-u sada i četvrta optužnica

Zapad sve više nalikuje na istočnoeuropske zemlje prije pada Berlinskog zida

Iz SAD-a stiže vijest kako je protiv Donalda Trumpa dignuta još jedna optužnica, ovoga puta podigla ju je lokalna tužiteljica u demokratima dominiranom okrugu savezne države Georgije (Fulton County). Uz ovu optužnicu, do sada su već dignute još tri. Tako donedavni predsjednik SAD-a i po mnogim anketama trenutačno vodeći predsjednički kandidat za novog predsjednika SAD-a ukupno ima protiv sebe četiri optužnice.

Ankete i sudstvo

Donald Trump je trenutaćno u golemom vodstvu u odnosu na ostale republikanske kandidate. Odnosno, ima prednost od gotovo 40 % u odnosu na drugoplasiranog kandidata, guvernera savezne države Floride Rona DeSantisa. DeSantis ima potporu približno 15 % republikanskih glasača. U tome se slažu sve ankete.

U odnosu na aktualnog predsjednika SAD-a Joea Bidena, Trump lagano vodi u mnogim anketama, no ima i velik broj anketa koje Bidenu daju laganu prednost. U svakom slučaju, ako ništa drugo, riječ je o vrlo tijesnoj utrci čiji ishod lako može biti povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Najveći protivnik Trumpu do sada su bili mediji, koji danas u SAD-u mahom neskriveno podržavaju demokratske kandidate na svim izbornim razinama, a ne samo predsjedničkoj.

Novost u američkom političkom prostoru jest to što se i dio pravosuđa sada aktivno uključilo u izbornu utakmicu, kao i dijelovi saveznih službi. Tako onda nije teško shvatiti pravu inflaciju optužnica protiv Trumpa s porotama koje su mahom sastavljene od porotnika naklonjenih demokratima. Takve se porote, naime, lako generiraju kada se optužnice i suđenja održavaju u područjima gdje demokratski birači imaju veliku većinu kao što je to slučaj s trenutačne četiri optužnice.

Teške Bidenove afere

Istovremeno, dok se optužnice protiv Trumpa dižu gotovo na mjesečnoj bazi, republikanska većina otvorila je vlastite istrage vezane uz poslovanje obitelji Biden. Dosadašnje vijesti koje proizlaze iz izjava svjedoka i zviždača te bankovnih izvadaka govore o više desetaka milijuna dolara koje je obitelj Biden primila iz stranih izvora, dok je aktualni predsjednik SAD-a bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji.

U neka prijašnja vremena radilo bi se o prvorazrednom skandalu. No, izgleda da se SAD bitno promijenio i po pitanju kupovanja utjecaja od strane vanjskih čimbenika. Bidenovim aferama, naime, velika većina američkih medija ne posvećuje gotovo nikakvu pozornost.

Kongresna istraga ukazuje dodatno na spregu vodećih ljudi u tužiteljstvu, Saveznom istražnom uredu, i ljudi oko Bidena u svrhu zataškavanja afera koje je otkrio kongresni odbor. Zadnji primjer sprege između tužiteljstva i obrane Huntera Bidena nagodba je po kojoj je sin aktualnog američkog predsjednika u zamjenu za priznanje dvaju sitnijih poreznih prekršaja (po klasifikaciji tužiteljstva) trebao biti amnestiran u budućnosti za poznate i nepoznate nezakonitosti.

Dogovor tužiteljstva i obrane („sweetheart deal“ kako su ga nazvali republikanci) raspao se u sudnici nakon što je sutkinja zatražila neka vrlo jednostavna objašnjenja. Međutim, na to traženje nitko od aktera, ni u obrani ni u tužiteljstvu, nije mogao dati smislen odgovor pa je dogovor propao.

Zapad u silaznoj putanji

Iako ne treba imati iluzija o tome da visoka politika nije uvijek nalazila načina za utjecaj na medije i sudstvo i na Zapadu, stanje koje trenutačno vlada u SAD-u je do sada nezabilježeno. Rade se presedani kakvi se nikad nisu radili te se posljedično urušava integritet institucija u koje je donedavno većina Amerikanaca imala povjerenje. Vrijednosti i načela koja su krasila zapadne demokracije nestaju naočigled, a rušenje institucija radi dnevnopolitičkih probitaka utire polako put bez povratka.

Većina europskih zemalja u ovim zbivanjima u SAD-u, kao i mnogim drugima koja se prenose na Europu, ima jedino ulogu promatrača. To je očekivano jer Europa nikad nije mogla ozbiljnije utjecati na unutarnjopolitičku scenu u SAD-u. Stvari su uvijek bile obratne i bit će i dalje. Međutim, to ne znači da ono što se događa u SAD-u ne treba pratiti, odnosno da nije od iznimne važnosti i da ne će imati dalekosežne posljedice za samu definiciju pojma što su to zapravo zapadne demokracije.

hkv.hr / Hrvatsko nebo