Glas Amerike pitao Schmidta i za komentar Milanovićevih izjava i hoće li intervenirati kako bi se formirala Vlada HNŽ

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije želio komentirati podizanje optužnice protiv predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka OHR-a. U intervjuu za Glas Amerike (VOA) je rekao da su odluke Tužiteljstva BiH pitanje vladavine prava.

Schmidt je, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, govorio i o eventualnim mjerama protiv predsjednika Narodne Skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, finansijskim sankcijama za ovaj entitet, te o inkriminaciji femicida kao posebnog krivičnog djela u BiH.

Podizanje optužnice protiv Milorada Dodika je komentirao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kazavši da Schmidt koristiti ovlasti kako bi zaštitio sebe te da bi se trebao baviti zaštitom hrvatskog naroda u BiH.

Schmidt je odgovorio kako svaki predsjednik zemlje članice Europske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje.

-To ne mogu reći za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična. Iz poštovanja prema predsjedniku države i instituciji, neću komentirati ovakve izjave, kazao je.

Visoki predstavnik je upitan i hoće li uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionirati predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju njegove odluke. Kako navode u krivičnoj prijavi, on je sudjelovao i u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tijekom rata u BiH.

-Vidio sam dijelove videa u kojem se pojavljuje Stevandić tijekom rata u BiH. Razumijem da Institut iz Kanade traži objašnjenje. Nemam mogućnost utvrditi validnost, autentičnost i kontekst tog video materijala. Treba provjeriti njegovu ulogu za vrijeme rata. On se ne treba zavaravati – pravednost vrijedi za sve, naročito za ljude koji obavljaju funckiju javnu. O tim pitanjima sam govorio 11. srpnja u Srebrenici. Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinitelji krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz razdoblja rata, pa i na Stevandića, kazao je Schmidt.

Na pitanje namjerava li posegnuti za bonskim ovlastima i uvesti dodatne sankcije prema Dodiku i drugim političarima, ukoliko nastave politiku secesije i rušenja države Schmidt je odgovorio kako je to veoma važna tema.

– Dodik, nažalost, ne vidi pravu realnost. Izuzetno se brinem o serioznosti takvog rada u RS-u. Ako pogrešno razumijemo Daytonski ugovor, kao što to radi Dodik, onda je to svjesno nerazumijevanje. On mora ostati kod serioznosti i ozbiljnosti. Naravno da je BiH nositelj međunarodnih nadležnosti i to piše u Daytonu. To nisu RS, FBiH niti Disktrikt Brčko, već su svi dio BiH i to treba biti njegov orijentir. Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na entitet. Dodik na taj način ne prihvaća, odnosno krši moju i poziciju moje službe. To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Čemu to kazalište i igre? Neka promijeni zid u koji gleda i neka bude druge boje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarodne zajednice u cilju osiguranja mira u BiH i ja to ozbiljno shvaćam. Dodiku i njegovim prijateljima želim reći da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. To će dovesti do velikih poteškoća. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice i neka ne misli da može svima igrati na glavi, kazao je Schmidt.

Vlada u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je ušla u drugi tehnički mandat. Upitan namjerava li se uključiti u deblokadu formiranja nove vlasti po uzoru kako je to učinjeno na razini Schmidt je kazao kako Visoki predstavnik je tu da regulira svako nepostojanje ili nemogućnost da se formira određena većina.

-To znači da je mnogo zadataka koje ljudi u toj županiji trebaju obaviti. Ako osjetim da se samo primjenjuje taktika, a da se ne slijede ideje i razmišljanja pri kojima su županija ili država na prvom mjestu, mogu se dogoditi određene političke odluke.

-Ne mogu se dobiti bodovi za EU ako se pri svakoj poteškoći u zemlji, moli ili poziva visoki predstavnik da riješi to pitanje. Visoki predstavnik je u posljednje dvije godine dokazao da je spreman donositi teške odluke, kazao je Schmidt.

Europska komisija je prošloga mjeseca odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 milijuna eura. Svi su iz Federacije, a ni jedan iz RS-a. Je li financijska izolacija jedan vid kazne i eventualno sklanjanje sa scene svih političara koji negiraju državotvornost, bilo je pitanje Glasa Amerike Schmidtu, na što je on odgovorio:

-Meni je u interesu jaka BiH i želim da mladi ljudi ostanu u zemlji. To su mladi koji nešto znaju, a da ne moraju imati prijatelje u bilo kojoj stranci. Zbog toga se mora unaprijeđivati i pomagati ekonomski razvoj. Financijske sankcije koje su usmjerene protiv Dodikove vlade se ne trebaju odnositi na ljude, nego Dodika trebaju natjerati na konstruktivno ponašanje. To je strategija i Njemačka se veoma jasno pozicionirala po tom pitanju – nema novca za projekte u RS-u. To se može promijeniti kada se vidi konstruktivna suradnja, a prije svega ako je osigurano korištenje tih sredstva u skladu s vladavinom prava. Novac koji daju građani EU ne trebaju završiti u crnim džepovima pojedinaca.

Povodom femicida u Gradačcu, Schmidt je izjavio da sve razine vlasti u BiH moraju učiniti više na prevenciji svih oblika nasilja. Upitan ima li visoki predstavnik mogućnost reagirati i femicid uvrsti u Krivični zakon FBiH kao poseban oblik nasilja, je kazao:

-Ovo pitanje mnogo teže utječe na ljude od bilo koje vrste političke govorancije. Ovdje nije samo pitanje zakonodavstva nego i promjena u društvu. Femicid je problem i opasnost u svim zemljama svijeta. Prvi korak da se osvjesti taj problem je da se o njemu govori. Dobro je da postoje nevladine organizacije koje to rade. Naravno da veliku ulogu igra i uvođenje europskih standarda. Ne trebamo dopustiti da se shvati da je to samo pitanje žena, to je pitanje svih nas koji ovdje živimo. Strašno je što se sve događa i što je sve rečeno u tom okruženju. To je i pitanje zakona zastupnici moraju donijeti u parlamentu. To nije delikt koji se zaboravi sljedećeg dana. Katastrofu koju smo doživjeli treba jače tematizirati u sociološkom i političkom smislu. Svi koji donose odluke moraju dobiti više mogućnosti kako bi mogli pružiti bolju zaštitu ženama.

hms.ba / Hrvatsko nebo