Sastanak europske udruge žrtava komunizma

Vilnius, Litva, 5. kolovoza 2023.: Sastanak europske udruge žrtava komunizma Inter-Asso

Međunarodna udruga žrtava komunizma, Inter-Asso, održala je sastanak 4. i 5. kolovoza 2023. u Vilniusu, glavnom gradu Litve, prigodom dana sjećanja na žrtve komunizma. Po završetku Drugog svjetskog rata sve baltičke države priključene su Sovjetskom Savezu koji je već prije, tj. 1940. prisilio vlade Litve, Letonije i Estonije na potpisivanje pakta o stacioniranju 35.000 vojnika Crvene armije. Prije početka Drugog svjetskog rata sovjetizacija baltičkih zemalja išla je ukorak s brutalnim nasiljem; uhićenjima, ubojstvima političara, svećenika i intelektualaca. Prisilna kolektivizacija poljoprivrede pogodila je vlasnike zemljišta koje su zamijenili kolhozi. Država je kontrolirala Crkvu i konfiscirala njezinu imovinu. Između 14. i 21. lipnja 1941. odvedeno je bez sudskih presuda 30.000 litavskih građana na prisilni rad i progonstvo na udaljena sibirska područja. Vrlo brzo nakon sovjetske okupacije došlo je do organiziranog otpora u Litvi predvođenim litavskom aktivističkom frontom (LAF) koja je do ljeta 1941. imala oko 36.000 članova.

Dana 22. lipnja 1941., na dan napada nacional-socijalističke Njemačke na Sovjetski Savez LAF je inicirao oružani ustanak protiv sovjetskog okupacijskog režima

Nakon završetka rata ponovno je Sovjetski Savez ušao u baltičke zemlje. Represija se ponavlja novom kolektivizacijom, uhićenjima klera i masovnim deportacijama. U razdoblju između travnja 1945. i 1949. deportirano je u stočnim vagonima 112.000 litavskih građana na prisilan rad u Sibir. Sve te okolnosti izazvale su otpor u svim baltičkim državama. Godine 1945., neposrednog nakon rata, u litavskim šumama skrivalo se 30.000 muškaraca, pretežno članova LAF-a kao i ostalih protivnika komunizma. U narodu su ih zvali “Šumska braća”. Do 1953. godine Litva je u sovjetskim deportacijama, prisilnim kolektivizacijama, ratom i otporom izgubila šestinu svog stanovništva.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća otpor protiv sovjetske okupacije formirao se na nov način: osnovana je prva helsinška grupa, 1976. godine, a 23. kolovoza 1979. objavljen je “Baltički apel”. Mnogi litavski aktivisti bili su i dalje uhićeni ili proganjani. Dolaskom Gorbačova na vlast u Sovjetskom Savezu baltički disidenti dobili su novi poticaj. Vrhunac svih akcija bio je 23. kolovoza 1989. godine na pedesetu godišnjicu Hitler-Staljin pakta. Te je godine duž 600 kilometara, od Litve do Estonije, formiran ljudski lanac kojem se pridružilo preko 2 milijuna ljudi.

Na spomen svih tih stradanja održan je 5. kolovoza 2023. veliki skup u Ariogali, mjestu u blizini drugog po veličini grada Kaunasa – i to u prigodi spomena na političke zatvorenike i stradalnike nakon Drugoga svjetskog rata. Proslavi su nazočili članovi predsjedništva Inter-Assa: predsjednik dr. Christian Dietrich (Njemačka), dopredsjednik dr. Christian Fuchs (Njemačka), dr. Jan Kosiar (Slovačka), dr. Jan Litecky-Šveda (Slovačka) i prof. Mirna Sunić-Žakman (Hrvatska). U predsjedništvo je primljen i litavski član prof. dr. Jonas Jakaitis.

Udruge političkih zatvorenika pokrenule su 1992. godine inicijativu za izgradnju muzeja sjećanja na žrtve komunizma. Godine 1997. izgrađen je centar za istraživanje zločina. U doba njemačkog Wehrmachta i kasnije sovjetske okupacije ta je lokacija služila kao zatvor. Danas je to vrlo posjećen muzej s mnogo originalnih fotografija i ostalih memorabilija. Muzej sjećanja nalazi se u ulici Auku gatve 2A. Okolne ulice nose imena žrtava sovjetske represije od 11. siječnja 1991. kada je poginulo 14 nenaoružanih civila, netom nakon osamostaljenja Litve.

Inicijativom zatvorenika otvoren je 1993. godine muzej bivših političkih zatvorenika. Radi se o zatvorenicima osuđenicima koji su dali potporu mađarskoj revoluciji 1956. Muzej je povezan sa školama i nudi različite ekskurzije za učenike. Nalazi se u ulici Vytauto prospektas 46.

Velika većina postkomunističkih zemalja ima muzeje komunističkog terora, a neke i više njih. Ni Hrvatska, ni Slovenija nemaju muzej jugoslavenskog komunističkog terora.

Mirna Sunić-Žakm

hkv.hr / Hrvatsko nebo