Sudan: nasilje na granici genocida

Vrijeme:4 min, 18 sec
 

Nasilje u Sudanu sve se više širi iz glavnog grada Kartuma u druge dijelove zemlje, prije svega u kriznu regiju Darfur. Nakon izvještaja o ratnim zločinima SAD, Velika Britanija i Norveška su zatražili obustavu nasilja.

Oni sada povećavaju broj interno raseljenih osoba u Sudanu, koji već tri mjeseca trpi zbog žestokih borbi između sudanskih vojnika (Sudanese Armed Forces, SAF) i protivničke milicije (Sudanese Rapid Forces, RSF). Prema informacijama Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), oko 2,4 milijuna ljudi trenutno je rasljeno unutar zemlje. Tu su i masovna kršenja ljudskih prava. U zonama borbenih dejstava većina bolnica nije u funkciji, priopćio je UN. Mnogi su ljudi pobjegli na sigurno u Čad.

U isto vrijeme, rat se nastavlja širiti. Trenutno nemilosrdno pogađa kriznu regiju Darfur na zapadu zemlje. Ondje živi četvrtina od 48 milijuna Sudanaca.

Godine 2003. pobunjeničke organizacije započele su oružani otpor sudanskoj vladi u borbi za ionako oskudne resurse, koji su zbog klimatskih promjena postali još oskudniji. Od tada ovaj sukob tinja. Čak ni mirovni sporazum sklopljen 2020. nije uspio sukob u potpunosti riješiti.

Glavni grad Sudana Kartum u plamenu
Glavni grad Sudana Kartum u plamenuFoto: OMDURMAN/REUTERS

Darfur: “Vjerojatno genocid”

Prema izvještajima agencija, milicija RSF sada ciljano protjeruje etničku skupinu Masalit. Njihova sela bivaju uništena i opljačkana, a mnoge žene silovane, muškarci bivaju odmah strijeljani, navode agencije.

Rat se tamo vodi svom žestinom, kaže u razgovoru za DW Marina Peter, predsjedavajuća Foruma Sudana i Južnog Sudana e.V. „Ono što trenutno tamo promatramo vjerojatno se može opisati kao genocid“, kaže ona. U međuvremenu je Međunarodni kazneni sud otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima.

Nasilje u Darfuru čini logiku ovog rata jasnom, posebice njegovu progresivnu etnizaciju. Na to se posebno oslanja zapovjednik RSF-a Mohamed Hamdan Dagalo zvani Hemeti. Na prijelazu u ovaj milenij bio je jedan od zapovjednika preteče organizacije RSF-a, takozvane Janjawid milicije. Oni su se u ime vlade i u dogovoru s vojskom brutalno borili protiv ustanika.

General Mohamed Hamdan Daglo zvan Hemeti
General Mohamed Hamdan Daglo zvan HemetiFoto: Akuot Chol/AFP

Etnizacija nasilja

“Sada, otkako je u travnju ustao protiv vojske, Hemeti ponovno pokušava iskoristiti strah skupina koje se identificiraju kao Arapi”, kaže Marina Peter. „ Iz njihovih redova regrutira svoje trupe“, kaže ona. Istodobno, prema njenim riječima, koristi regiju kao utočište za RSF. Prije ozbiljnih pregovora obje su strane pokušale stvoriti stanje na terenu i staviti pod kontrolu što više dijelova zemlje.

Prognoza: Sukob slabi obje strane

Međutim, malo je vjerojatno da će ova strategija dugoročno funkcionirati, pokazalo je istraživanje berlinske Zaklade za znanost i politiku iz svibnja ove godine. “I OS i RSF će iz ovog rata po svoj prilici izaći oslabljeni, čak i ako jedna od dvije strane postigne uspjeh.” U ovom trenutku, međutim, malo je vjerojatno da će bilo koja strana u bliskoj budućnosti moći vojno ili politički pobijediti u sukobu. “Što prije shvate da su u strateškoj pat poziciji, to će prije biti spremni za ozbiljne mirovne pregovore“, navode u Zakladi.

Teški razgovori

Dvije sukobljene strane vode predrazgovore u Džedi u Saudijskoj Arabiji, ali ne i mirovne pregovore. Uz posredovanje Saudijske Arabije istražuju načine kako da barem na neko vrijeme uspostave primirje.

Abdel-Fattah Burhan
Abdel-Fattah BurhanFoto: Marwan Ali/AP/dpa/picture alliance

Trenutno su, međutim, razgovori teški, kaže Marina Peter. Obje strane su još uvijek uvjerene da mogu dobiti rat i stoga nisu spremne na kompromis. Stoga se, prema njenim riječima, prije može očekivati ​​eskalacija sukoba. Osim toga, zemlji nedostaje legitimna vlada, napominje Peter.

“Ponekad se stječe dojam da je vojska kojom zapovijeda general Burhan legitimna vlada Sudana”, kaže Peter. Ali Burhan, kako ona kaže, nema legitimitet, nakon što se proglasio šefom države pošto je vojska preuzela vlast u listopadu 2021. “Stoga bi se stvarni pregovori o budućnosti zemlje morali voditi s potpuno drugim ljudima, odnosno predstavnicima političkih stranaka i civilnog društva”, kaže Peter. Prije svega, uključeni su uglavnom mladi predstavnici Sudanskog pokreta otpora (SRC): „Jer oni su ti koji održavaju humanitarnu pomoć u zemlji koliko je to moguće“, kaže Peter.

Peter također ističe da iako su vojne skupine započele rat, on se bez njih ne može završiti: “Ali oni više ne smiju imati mjesta na političkoj sceni ako se doista želi stvoriti mir u zemlji pod održivom vladom. Za sve ovo potrebno je vrijeme.”

Sudanske izbjeglice u Čadu
Sudanske izbjeglice u ČaduFoto: ZOHRA BENSEMRA/REUTERS

List Sudanese Tribune također ukazuje na veliki broj aktera različitih interesa među domaćinima razgovora. „Ova okolnost prije će dovesti do rascjepkavanja situacije nego do jedinstvenog stava koji bi mogao urazumiti sukobljene strane“, ocjenjuje ovaj list. „Dok je Saudijska Arabija bliža generalu Burhanu, Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su također uključeni u pregovore, osjećaju se povezanima s vođom pobunjenika Hemetijem“, piše list. Prema Tribuneu, potpuno je stoga otvoreno pitanje je li rat pri kraju – ili tek počinje.

 

dw.com/hr/Hrvatsko nebo