PUTIN NE TRPI KRITIKE / U Moskvi uhićen Igor Strelkov, organizator odcjepljenja Krima i Donbasa od Ukrajine, sudjelovao i u ratu u BiH

Uhićen je Igor Girkin Strelkov, bivši ministar obrane takozvane Donjecke Narodne Republike, ruske paradržave na istoku Ukrajine, javlja ukrajinski RBC pozivajući se na izvore u agencijama za provođenje zakona i Strelkovljevog odvjetnika. Nešto kasnije objavljena je i snimka Strelkova na sudu u Moskvi. Ruski tužitelji zatražili su od suda da odredi pritvor Igoru Girkinu zbog optužbi za poticanje na ekstremističke aktivnosti, javljaju ruske novinske agencije, a prenosi Sky News.

Terrorist Girkin-Strelkov in court.

Russian media report that the investigation asked to arrest Strelkov for two months.

He is charged with public appeals to carry out extremist activities on the Internet. pic.twitter.com/4pLYj4JrFm

— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) July 21, 2023

Strelkovljeva supruga potvrdila je pritvaranje. Prema njezinim riječima, djelatnici Istražnog odbora stigli su oko 11:30 i odveli njenog supruga u nepoznatom smjeru. Navodi se i da je supruga rekla da je Strelkov optužen prema članku 282. Kaznenog zakona Ruske Federacije koji obuhvaća ekstremizam.

Osuđen za rušenje putničkog zrakoplova Malaysian Airlinesa

Sud u Nizozemskoj krajem prošle godine presudio je da je Rusija imala kontrolu nad separatistima u istočnoj Ukrajini kada je oboren zrakoplov Malaysian Airlinesa 2014. godine, pri čemu je poginulo svih 298 ljudi u avionu. Avion na letu MH17 letio je iz Amsterdama u Kuala Lumpur.

Osuđeni su Strelkov i još jedan ruski državljanin te jedan Ukrajinac jer je zaključeno da su 2014. djelovali u sklopu separatističke skupine. Girkin, tadašnji vojni lider takozvane Narodne Republike Donjeck, osuđen je zbog postavljanja projektila, a Dubinski zbog organizacije transporta raketnog sustava Buk. Sud je utvrdio da je Harčenko nadzirao i čuvao taj raketni sustav.

Strelkov od početka rata kritizira rusko vodstvo i najavljuje poraz Rusije, a nerijetko žestoko kritizira i samog Vladimira Putina.

“Da operacija nije bila planirana, postalo je očito otprilike petog dana. Šestog dana dobio sam mnogo informacija i shvatio sam da su moji instinkti potpuno ispravni. Operacija očito ne ide po planu jer je plan bio pun kontradikcija”, rekao je u jednom intervjuu još u ožujku prošle godine, prenosi Politico.

“Ukrajinska vojska bit će neugodno iznenađenje za rusku vojsku. Ruska vojska je u izuzetno nepovoljnom položaju na ogromnoj fronti dugoj 3000 kilometara… Osim vojnih neuspjeha, rusko vodstvo pokazalo je svoje neuspjehe u vanjskoj politici i ekonomskoj politici”, izjavio je u još jednom intervjuu.

Ratovao u Bosni, Čečeniji i Ukrajini, optužuju ga za ratne zločine

Ovaj 51-godišnji Rus, deklarirani ruski nacionalist, bio je agent ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) od 1996. do 2013., navodno u protuterorističkoj jedinici. Budući da je FSB svojevrsni militarizirani (odnosno još više militarizirani) ekvivalent američke CIA-e, Strelkov se u tom razdoblju, prema pisanju Moscow Timesa, borio u Drugom čečenskom ratu. Prema navodima ruske nevladine organizacije za ljudska prava Memorijal, tamo je sudjelovao u otmici i ubojstvu više čečenskih civila.

Sam je pak u e-mailovima koji su naknadno objavljeni pisao da je prije toga sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini kao jedan od nekoliko stotina ruskih dobrovoljaca koji su se borili na strani Srba. Čak je 2014. optužen za sudjelovanje u pokolju i etničkom čišćenju Bošnjaka u Višegradu 1992., a Dragan Bursać objavio je i fotografiju na kojoj navodno pozira usred Višegrada s puškom i u odori.

Na fotografiji je Igor Girkin, ruski terorista koji je 17. jula 2014. oborio putnički avion „boing 777“ kompanije „Malezija erlajns“. U avionu se nalazilo 298 putnika i članova posade i svi su poginuli.

Kao što vidite, terorista Igor je bio vojnik Vojske Republike Srpske. pic.twitter.com/nrVZHlaw8J

— Dragan Bursać (@dijalekticar) June 20, 2019

S 50 ljudi organizirao odcjepljenje Krima

Strelkov je postao slavan – odnosno zloglasan – kad je 2014. godine na specijalnom zadatku došao u Ukrajinu, u vrijeme revolucije poznate kao Euromajdan u kojoj je na kraju svrgnut proruski nastrojeni predsjednik države Viktor Janukovič.

Kako piše Leonid Beršidski za Bloomberg, Strelkov je stigao u Ukrajinu s još 50 ljudi (navodno pripadnika ruskog Specnaza), spremnih za “hibridni rat”, i praktički sam uvukao Rusiju u sukob na strani proruskih separatista. Njegov paravojni odred navodno je financirao ruski oligarh Konstantin Malofejev, ali nije potpuno jasno od koga je primao naredbe – ako ih je uopće primao.

Prvo je krajem veljače otišao na Krim i tamo organizirao i obučavao separatističke “samoobrambene snage” u sklopu pobune protiv novih, prozapadnih vlasti u Kijevu, predstavljajući se kao “emisar Kremlja”.

Kako je sam naknadno ispričao u intervjuu 2015., sudjelovao je i u organiziranju ilegalnog referenduma o odcjepljenju i ujedinjenju Krima s Rusijom. Priznao je da je sam morao prisiliti parlamentarne zastupnike da glasaju za odcjepljenje, a policiju i vojsku na poluotoku da ga provedu.

Drugim riječima, referendum je bio igrokaz za provedbu imperijalističkih ambicija Moskve nakon što joj je Kijev okrenuo leđa. Naravno, od toga ne bi bilo ništa da Putin nije poslao ruske vojnike bez oznaka (zbog čega su dobili nadimak “mali zeleni ljudi”) iz mornaričke baze u Sevastopolju da okupiraju poluotok.

Ministar obrane tzv. DNR-a

Kad je obavio zadaću na Krimu, u travnju je produžio u Donbas na istoku zemlje, gdje je s grupom svojih militanata na prepad zauzeo zgrade gradskih vlasti, policije i Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) u Slovjansku, gradu u oblasti Donjeck. Nakon što je preuzeo vlast u Slovjansku, uveo je staljinističku diktaturu u tom ukrajinskom gradu. Četvoricu stanovnika, po vlastitom priznanju, dao je strijeljati, piše Radio Free Europe/Radio Liberty.

U samoproglašenoj i međunarodno nepriznatoj Narodnoj Republici Donjeck (DNR), koja je tih dana uspostavljena, Strelkov se proglasio ministrom obrane i vodio separatističke snage u pokušaju zauzimanja čitave Donjecke oblasti, inače suverenog teritorija Ukrajine.

Kad se ukrajinska vojska, tada neusporedivo slabija nego danas, pregrupirala i pokrenula protuofenzivu protiv separatista, Strelkov se sa svojim snagama povukao i utvrdio u samom gradu Donjecku, tražeći da mu Rusija pošalje teško naoružanje za rat. Putin je na kraju – nevoljko, piše Beršidski – poslao rusku vojsku preko granice u borbu s ukrajinskom, sve vrijeme poričući da ruski vojnici sudjeluju u tom formalno građanskom ratu.

Oborili putnički avion iz Nizozemske, poginulo 298 ljudi

No Strelkov, odnosno Girkin, nije dugo ostao na funkciji vojnog zapovjednika u Donbasu. Smijenjen je već u kolovozu 2014., po jednom tumačenju zato što je bio previše militantan i ambiciozan u svojim planovima za komadanje Ukrajine i uspostavu “Novorusije” na njenom teritoriju. Putin, barem tada, nije bio spreman na otvoreni rat s Kijevom i okupaciju većeg dijela ili čitave Ukrajine.

Po drugoj interpretaciji, međutim, Girkin je smijenjen zbog incidenta, odnosno ratnog zločina koji su ruski separatisti počinili rušenjem putničkog aviona avioprijevoznika Malaysia Airlinesa na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur dok je letio iznad Donbasa. Od 298 putnika i članova posade, čak 193 osobe su bile nizozemski državljani.

Nizozemsko tužiteljstvo optužilo je upravo Girkina za ovaj jezivi zločin – uz još dvojicu dužnosnika DNR-a, također ruskih državljana, te zapovjednika separatističke postrojbe koja je oborila avion protuzračnim sustavom BUK dopremljenim iz Rusije.

Kad ga je reporter BBC-ja 2020. nazvao i pitao zašto nije otišao na sud u Haagu braniti se od optužbi, Strelkov je iz Moskve odgovorio da je on vojnik i da ne priznaje nadležnost nizozemskog građanskog suda za taj zločin te da proruski pobunjenici nisu ti koji su ga počinili. Ipak, iste je godine za britanski Times rekao da kao “zapovjednik pobunjenika i sudionik u sukobu” osjeća “moralnu odgovornost” za smrt 298 ljudi iz srušenog aviona. Što god to značilo.

“Ipak sam ja pritisnuo okidač rata. Da naš odred nije prešao granicu, na kraju bi sve bilo gotovo kao u Harkivu ili Odesi. Praktički, zamašnjak rata koji do sada traje pokrenuo je naš odred. I snosim osobnu odgovornost za ono što se tamo događa”, opisao je Strelkov svoju sudbonosnu ulogu u Ukrajini za ruske novine Zavtra u studenom 2014.

hms.ba / Hrvatsko nebo