Oslobađanje ukrajinskih okupiranih područja ili „velika protuofenziva“?

Što se krije iza medijskoga zvučnoga pojma „ukrajinska protuofenziva“, ne stvara li se time unaprijed percepcija o brzom uspjehu, velikim očekivanjima?

Oslobađanje okupiranih područja u pravilu je teška, dugotrajna i krvava borba

U političkim nastupima ukrajinskih i inozemnih političara, vojnih zapovjednika, analitičara, kao i novinskim tekstovima govori se najčešće o velikoj ukrajinskoj „protuofenzivi“. Je li pojam „protuofenziva“ koji se rabi najprikladniji onomu što se događa na ratištu, i kakve bi pravne konotacije mogao imati? Zašto se umjesto „protuofenziva“ ne rabi sintagma – oslobađanje okupiranih ukrajinskih područja? Zar to nije primjerenije? Je li sama riječ „protuofenziva“ ubačena u javni prostor zato što djeluje zvučnije ili je riječ o smišljenoj podvali? Pokušava li se legitimna oslobodilačka akcija „pravno neutralizirati“?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je 10. lipnja 2023. početak ukrajinske „protuofenzive“. Kako su ukrajinski mediji prenijeli, tada je rekao da su u tijeku „protuofenzivne i obrambene akcije, a ukrajinska vojska je pozitivna“.

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov odbacio je 28. lipnja 2023. sumnje u uspjeh „ljetne protuofenzive“ (Ukrajinska pravda).

Predsjednik Zelenski objasnio je 1. srpnja 2023. da „ukrajinska protuofenziva“ napreduje sporim tempom jer Ukrajina ne želi uzalud riskirati živote svojih vojnika (Unian.net).

Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni, kako je prenijela Ukrajinska pravda 30. lipnja 2023., izjavio je da vojnici krvlju plaćaju deokupaciju svakoga metra ukrajinske zemlje, pa ga živciraju vanjski komentari da „protuofenziva teče“ sporije od očekivanoga. Načelnik američkoga Združenoga stožera Mark Milley rekao je 1. srpnja 2023. kako ga ne zabrinjava što „ukrajinska protuofenziva“ predugo traje i navodno ne pokazuje dovoljan napredak. „Rat na papiru i stvarni rat različiti su“, dodao je (Unian.net).

Hrvatska je svoju oslobodilačku akciju nazvala vojno-redarstvena operacija „Oluja“ (od 4. kolovoza do 7. kolovoza 1995.) u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske. U oslobađanju okupiranih hrvatskih područja nije se inače nikad govorilo o protuofenzivi. Sve su hrvatske oslobodilačke akcije imale svoje ime, i bile su dugo i pomno planirane. U konačnici sve one, sa završnom operacijom „Olujom“ srušile su srpsku „Strategiju realne prijetnje, strategiju odmazde ili strategiju odvraćanja“, jednu terorističku strategiju, koju je bio planirao general-pukovnik JNA Radovan Radinović u svrhu očuvanja stanja okupacije dijelova Hrvatske.

Protuofenziva nastupa u pravilu kao odgovor na ofenzivu,  snažne vojne napade u svrhu zauzimanja područja nezavisne države. Ruska agresija na Ukrajinu imala je nekoliko faza. Današnja se može okarakterizirati kao pokušaj obrane okupiranih područja, iako ima posljednjih dana slučajeva i ruskih protuudara.

Oslobađanje državnoga teritorija legitimno je pravo koje ne osporava ni jedan međunarodni pravni akt, od Povelje UN-a pa dalje. Posve se naopako rabe izrazi „ponovno zauzimanje“ ili „ponovna okupacija“ na koje se može naići u raznim tiskovinama. Ukrajinsko područje ukrajinska vojska u vojnom smislu oslobađa, a ne okupira. Dakle, riječ je u vojnom i pravnom smislu o oslobađanju okupiranih područja (koliko god trajalo), a ne o „protuofenzivi“.

Ruskom agresijom u određenom će se trenutku intenzivnije baviti Međunarodni sud pravde, ako ne bude stvoren neki ad hoc sud koji će suditi za razne teške zločine tijekom agresije, od genocida, urbicida i ekocida. U tom postupku ukrajinski pravni zastupnici sigurno ne će baratati pojmom „protuofenziva“, nego sintagmom – oslobađanje okupiranih područja. Treba li već sada i o tome voditi računa, a ne nasjedati na opise koji ne odgovaraju pravnoj stvari?

Kada medijski komentatori naglašavaju veliku ukrajinsku protuofenzivu, stvaraju li neopravdana brza i velika očekivanja, kako će oslobađanje brzo i spektakularno završiti?

Idu li takvom retorikom agresoru na ruku, u nastojanju da Zapad izgubi strpljenje i zbog izostanka uspjeha odustane politički i vojno podupirati Ukrajinu?

Najviši vojni časnik NATO-a, predsjednik Vojnoga odbora Sjeveroatlanskoga saveza admiral Robert Peter Bauer izjavio je danas u Bruxellesu, kako prenose agencije, da se ukrajinske postrojbe suočavaju s obrambenim preprekama dubokim i do 30 kilometara dok pokušavaju probiti ruske linije. „Protuofenziva je teška… Ljudi ne bi trebali misliti da je to glupost. To nikada ne će biti“, rekao je admiral Bauer.

I na kraju, nije nepoznato da su neki od oslobađanja ukrajinskih područja htjeli napraviti show. General Zalužni je tima odgovorio, u intervjuu WP, kako ukrajinska borba nije predstava, show koji gleda cijeli svijet, na koji se klade ili nešto slično, jer svaki dan, svaki metar natopljen je krvlju.

Marko Curać

hkv.hr / Hrvatsko nebo