Politika hrvatske Vlade politika je suradnje, partnerstva i želje za rješenjima. Zajedničke sjednice okvir su suradnji

Na današnjoj, trećoj zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH, koja se održala u Zagrebu predsjednik Vlade Plenković kazao je kako je njezin cilj nastavak iskrenog, kontinuiranog i ustrajnog partnerstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u svim aspektima suradnje. “Želimo da se naši povijesni, zemljopisni, prometni odnosi i povezanost reflektiraju u dinamici naših političkih odnosa”, rekao je Plenković. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, naglasila je da sjednica potvrđuje dobre i nadasve prijateljske odnosa dviju zemalja, ali i spremnosti u daljnjem jačanju i unaprjeđenju suradnje na svim poljima.

“Veliko mi je zadovoljstvo da se danas održava treća zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH. Cilj ove zajedničke sjednice je nastavak iskrenog, a rekao bih i kontinuiranog i ustrajnog partnerstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske u svim aspektima suradnje”, rekao je Plenković uvodno.

Zajedničke sjednice putokaz su i okvir međuresornoj suradnji

Podsjetio je da je zadnja zajednička sjednica održana u Sarajevu prije nešto manje od šest godina.

“Ovakve sjednice služe kao putokaz i okvir međuresornoj suradnji koja će se odvijati u razdoblju pred nama”, rekao je Plenković.

Istaknuo je snažnu političku volju hrvatske Vlade za podrškom Bosni i Hercegovini.

“Bosna i Hercegovina je naša prijateljska susjedna zemlja koju poštujemo. Poštujemo njezin teritorijalni integritet, poštujemo njezino ustrojstvo jedne države, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i svih ostalih koji žive u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

Potpora europskoj perspektivi BiH, unaprjeđivanje gospodarske, prometne, energetske i prekogranične suradnje

Najavio je da je sjednica koncipirana u tri segmenta među kojima je prvi snažna potpora europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, napose nakon što je stekla status države kandidata za članstvo u EU u prosincu prošle godine za što se Hrvatska godinama čvrsto zalagala.

Druga tema je unaprjeđivanje gospodarske, prometne, energetske i prekogranične suradnje, a treća da Bosna i Hercegovina bude stabilna i što bolje funkcionira u interesu svih konstitutivnih naroda i svih građana BiH, kazao je Plenković.

“Želimo da se naši povijesni, zemljopisni, prometni odnosi i povezanost reflektiraju u dinamici naših političkih odnosa. Živimo u vremenu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, prije svega prouzročenih pandemijom COVIDA-19, ali iznad svega ruskom agresijom na Ukrajinu koja je dovela naše zemlje, ali i Europu i cijeli svijet u kontekst energetske, prehrambene krize i inflatornih pritisaka” istaknuo je.

Iz tih se razloga, nastavio je, na razini Europe i Europske unije radi na političkom jedinstvu i strateškom promišljanju kako osnažiti otpornost svih europskih država.

Ubrzani put BiH u Europsku uniju važniji no ikada prije

Naglasivši kako je ubrzani institucionalan proces puta Bosne i Hercegovine u Europsku uniju važniji nego ikada prije Plenković je istodobno predstavnicima Vijeća ministara čestitao na brzom formiranju vlasti u postizbornom procesu.

“Želim vam čestitati, u ovih prvih pola godine, slijedom općih izbora koji su održani u BiH na brzom formiranju središnje vlasti, a isto tako i na razini entiteta i županija. Posebno na učinkovitosti rada Vijeća ministara kojim predsjedate, gospođo Krišto. Pokazali ste da ste vrlo ozbiljno prionuli reformskim naporima za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine”, istaknuo je Plenković.

Naglasivši važnost unaprjeđivanja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa u političkom, gospodarskom, kulturnom, infrastrukturnom i svakom drugom smislu hrvatski premijer najavio je tridesetak tema na dnevnom redu zajedničke sjednice vlada kojim će dvije zemlje otvoriti novu stranicu još kvalitetnije bilateralne suradnje.

Teme: vanjska i europska politika, infrastrukturni projekti, upravljanje granicama i migracijama, obrazovanje, rad i socijalna skrbi, obrana, financije, poljoprivreda, zaštita okoliša

“Dotaknut ćemo teme iz područja vanjske i europske politike, infrastrukturne projekte, upravljanje granicama i migracijama, obrazovanje, rad i socijalnu skrb, obranu, financije, poljoprivredu, zaštitu okoliša”, rekao je Plenković te dodao da je ovo je prilika da se emancipiraju sve teme i pitanja od interesa za obje zemlje.

Istaknuo je uznapredovalu gospodarsku suradnji dviju zemalja kojoj je svjedočio i prigodom posjeta 24. međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru, te najavio da će sljedeće godine mostarskom gospodarskom sajmu zemlja partner biti Hrvatska.

“Činjenica da smo došli na 4 milijarde eura robne razmjene u prošloj je godini, koja je povećana za čak 50 % u odnosu na 2021. godinu govori o intenzitetu naših odnosa i ulaganjima iz Hrvatske u BiH koji su zasad 1,3 milijardi eura, što znači da je Hrvatska nakon Austrije drugi ulagač u BiH”, istaknuo je Plenković.

Hrvatska želi intenzivirati infrastrukturno i energetsko povezivanje

Istaknuo je i da Hrvatska želi intenzivirati infrastrukturno, ali i energetsko povezivanje jer su energetske veze ključ u ovakvim krizama.

“Želimo nastavak radova na koridoru Vc jer je od strateškog značaja, dakle Budimpešta – Osijek – Sarajevo –  Ploče, a isto tako i da unaprijedimo sve projekte koji se tiču mostova, prijelaza preko Save, osobito most kod Gradiška, koji je gotov, a Hrvatska će sa svoje strane zavrišti prvi dio pristupnih cesta na proljeće iduće godine i time staviti most u funkciju.”

U kontekstu energetske krize, Plenković je podsjetio da je Hrvatska prije nekoliko godina donijela dalekovidnu stratešku odluku investiravši u terminal za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku čiji su kapaciteti 2,9 mlrd kubika. Potom je Vlada u kontekstu krize donijela i stratešku odluku da poveća kapacitete ovog terminala na 6,1 milijardu kubika čime omogućuje da terminal postane regionalno čvorište za opskrbu plinom ne samo za Hrvatsku već i za susjedne zemlje.

“Hrvatske potrebe su 2, 8 milijardi kubika i sve povrh toga investicija je u suradnju s nama susjednim zemljama”, kazao je Plenković dodavši da u tu svrhu želi započeti i realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije.

Novi međunarodni položaj Hrvatske s članstvom u europodručju i Schengenskom prostoru prilika i za BiH

Istaknuo je da je novi međunarodni položaj Hrvatske s članstvom u europodručju i Schengenskom prostoru prilika i za BiH.

“Mi ne želimo da naše članstvo u Schengenskom prostoru predstavlja svojevrsni barijeru za građane BiH, naprotiv. Na tom tragu su već vođeni razgovori na sektorskoj razini, želimo da se maksimalno omogući fleksibilnost komunikacije i prelaska granice koje će biti na dobrobit građana s jedne i s druge strane granice”, naglasio je.

Hrvatska će podržat Bosnu i Hercegovinu na putu prema Europskoj uniji, kao i unaprjeđenje odnosa sa Sjeverenoatlantskim savezom kao članica NATO-a u mjeri u kojoj će Bosna i Hercegovina iskazivati te ambicije, kazao je Plenković

Podsjetio je da je hrvatska Vlada podržala odluke Visokog predstavnika Schmidta jer su te odluke doživjeli kao okvir za učinkovitije funkcioniranje institucija BiH i skladnije odnose unutar zemlje.

Naveo je da su svi napori za koje se Hrvatska založila bili principijelnog karaktera, kao prijatelj i partner te su bili usmjereni ne samo, što se nerijetko tvrdi, prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda, nego prema boljitku čitave zemlje.

“To je politika Vlade RH koja je sad već godinama išla za suradnjom, a ne za stvaranjem animoziteta. Politika hrvatske Vlade je politika suradnje, partnerstva i želje da se iznađu rješenja pa i ustavne izborne reforme koja tek predstoji u Bosni i Hercegovini, koja će omogućiti jednakost svih konstitutivnih naroda” rekao je Plenković zaključivši  da je današnja sjednica itekako pozitivan impuls u daljnjem razvoju odnosa između dviju zemalja.

Krišto: Sjednica ima velik značaj u potvrđivanju dobrih i nadasve prijateljskih odnosa dviju zemalja. Europska agenda BiH važna je spona u bilateralnim odnosima

Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto naglasila je da sjednica ima velik značaj i važnost u potvrđivanju dosadašnjih dobrih i nadasve prijateljskih odnosa dviju zemalja, ali i spremnosti u daljnjem jačanju i unaprjeđenju suradnje na svim poljima.

“Bilateralni odnosi između RH i BiH temelje se na zajedničkim povijesnim i kulturnim vezama, ali su usmjereni i prema budućnosti. Kroz suradnju i dijalog između dvije zemlje jačamo svoje veze i zajedno radimo na izgradnji sigurne i prosperitetne budućnosti za sve nas”, rekla je Krišto.

Dodala je da europska agenda BiH predstavlja važnu sponu u bilateralnim odnosima s Republikom Hrvatskom kao članicom Europske unije i upućuje na još sadržajniju i intenzivniju suradnju na regionalnom i širem globalnom planu.

“Svjesni smo iznimnog značaja i uloge Vlade Republike Hrvatske u procesu donošenja odluke Europskog vijeća od 15.12.2022. i na tome vam veliko hvala. Dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH poticaj je svima nama da ubrzano krenemo s provedbom reformskih procesa i da intenziviramo našu međusobnu suradnju “, kazala je Krišto.

Naglasila je da je pored europskih integracija, kao jednog od ključnih prioriteta ovog saziva, regionalna suradnja također tema kojoj su posvećeni istaknuvši da je RH jedan od najznačajnijih gospodarskih i trgovinskih partnera BiH u smislu povećanja robne razmjene za 50% u odnosu na 2021. godinu.

“Gospodarska povezanost pridonosi razvoju obje zemlje i jačanju regionalne stabilnosti. U tom kontekstu izrazila bih veliku zahvalnost za vašu nesebičnu pomoć tijekom brojnih projekata koje je RH realizirala u Bosni i Hercegovini”, zaključila je Krišto.

vlada.gov.hr / Hrvatsko nebo