Provjera činjenica: koliko je (bez)opasan kanabis?

DW provjera činjenica: Nepotvrđeno.

Teorija da upotreba kanabisa vodi ka korištenju težih i opasnijih droga je jedan od najčešćih argumenata protiv legalizacije i jedan od najstarijih. Na primjer, Söderov stranački kolega i glavni tajnik CSU-a Martin Huber nedavno je izjavio za tabloid Bild: „S kanabis-klubovima i legalnim vlastitim uzgojem, vlada umanjuje opasnost droge kanabis.”

Na društvenim mrežama to opovrgavaju pristaše legalizacije.

Činjenica je: Studije pokazuju da postoji korelacija između konzumiranja kanabisa i kasnijeg konzumiranja jačih opojnih sredstava. Što ranije i češće ljudi počnu koristiti kanabis, veća je vjerojatnost da će kasnije upotrebljavati i druge ilegalne droge.

Ali korelacija nije uzrok

„Ako pogledate kako je netko postao ovisnik o heroinu, postoji velika šansa da ćete tu otkriti i upotrebu kanabisa“, potvrđuje dr. Stefan Tönnes, šef forenzičke toksikologije u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu. „Ali ako pogledate obratno, tj. koliko korisnika kanabisa naknadno prijeđe na heroin – to je vrlo, vrlo, vrlo mali broj.” Ovo pokazuje da korelacija sama po sebi nije dokaz uzročne veze.

Međutim, teorija o “početničkoj drogi” ne može se u potpunosti opovrgnuti, kaže dr. Eva Hoch, psihologinja na Sveučilišnoj klinici u Münchenu. Ona već 20 godina istražuje učinke kanabisa. „Kanabis prirodno stimulira centar za nagrađivanje u mozgu i na taj način može farmakološki promovirati afinitet prema drogama.”

No dr. Hoch ističe da postoji i niz drugih rizičnih faktora za konzumiranje ilegalnih droga koji se moraju uzeti u obzir. To kaže i Nacionalni institut za zloupotrebu droga (National Institute on Drug Abuse – NIDA), kao i da su potrebna daljnja istraživanja. Tako da tvrdnja o kanabisu kao početničkoj drogi za sada ostaje nedokazana.

Je li alkohol opasniji od kanabisa?

Tvrdnja: Alkohol je „preko 100 puta opasniji od kanabisa”, tvrdi se u ovom twittu.

DW provjera činjenica: Zbunjujuće.

Često se tvrdi – posebno od strane pristaša legalizacije – da je alkohol mnogostruko opasniji od kanabisa. Nekoliko postova na društvenim mrežama i novinskih članaka pišu o studiji koja je navodno otkrila da je alkohol 114 puta opasniji od kanabisa.

No ta tvrdnja nije održiva – ta se brojka jednostavno ne spominje u citiranoj studiji. Ali studija je pokazala da je rizik od fatalnog predoziranja alkoholom veći nego od fatalnog predoziranja kanabisom.

Pošto kanabis brzo djeluje kada se puši, intenzitet intoksikacije se ovdje može bolje kontrolirati u usporedbi s alkoholom, pa to smanjuje rizik od predoziranja, kaže Stefan Tönnes. Ali dodaje: „Predoziranje se može javiti i kada se kanabis konzumira kao pecivo.”

Negativni učinci obje droge ne počinju tek s predoziranjem, ali se citirana studija ne bavi drugim, ne nužno fatalnim posljedicama po zdravlje i životnu sredinu konzumenta.

Različiti opojni efekti alkohola i kanabisa nose sa sobom svoje opasnosti, objašnjava Stefan Tönnes. Također treba uzeti u obzir utjecaje na društveno okruženje i mentalno zdravlje. “Alkohol ima vrlo značajan učinak, a to je gubitak samokontrole i povećana spremnost na rizik. To je manji problem kod kanabisa. Ali ovdje imamo nepredvidiv rizik od paranoje, a individualna osjetljivost na učinke kanabisa može varirati.”

Negativni efekti konzumiranja alkohola na organizam su odavno dokazani. „Alkohol izaziva visoku razinu oštećenja organa i nanosi više štete zdravlju od kanabisa”, kaže Eva Hoch. Ali: “To ovisi i o intenzitetu upotrebe, a ne samo o supstanci.”

Prema riječima psihologinje Hoch, jasna identifikacija zdravstvenih rizika kod kanabisa je otežana zbog raznih oblika konzumacije. U Europi se, na primjer, kanabis često puši s duhanom, za koji je poznato da ima kancerogene učinke, što je dakle onda indirektno povezano i s konzumacijom kanabisa.

Predoziranje alkoholom je vjerojatnije nego predoziranje kanabisom. Međutim, čak i u malim količinama, obje droge mogu ugroziti fizičko i mentalno zdravlje korisnika i negativno se odraziti na njihovu okolinu. No ta se opasnost teško može izraziti brojkom, pa je tvrdnja da je alkohol 114 puta opasniji od kanabisa pogrešna.

Može li se umrijeti od prekomjerne upotrebe kanabisa?

Tvrdnja: Još uvijek nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od predoziranja kanabisom, tvrdi se u ovom twittu.

DW provjera činjenica: Točno.

Prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu droga, nikada nije bilo ni jedne smrti od predoziranja koja se pripisuje isključivo kanabisu. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention – CDC) također navode da je “smrtonosno predoziranje malo vjerojatno”.

Ipak, upotreba kanabisa kao uzrok smrti je stalna tema rasprava i znanstvenih studija.

Sedamdesetih godina 20. stoljeća djelovanje kanabisa se testiralo na psima i majmunima. Velika doza THC-a je životinjama davana oralno. One su pokazale simptome kao što su pospanost, drhtavica i povraćanje – ali su preživjele predoziranje.

No studije provedene na životinjama je teško primijeniti na ljude. Ipak, isto vrijedi i za nas: „Smrtonosna doza kanabisa je vrlo, vrlo visoka”, kaže Eva Hoch. “Malo je vjerojatno da bi čovjek uzeo toliku količinu.”

Kanabis: smrt nije isključena

Znanstvenici s londonskog Kraljevskog koledža pokušali su utvrditi može li kanabis biti smrtonosan za ljude. Oni su provjerili sve smrti povezane s kanabisom u Engleskoj između 1998. i 2020. Međutim, u skoro svim slučajevima kanabis nije bio jedina droga – u prosjeku se kod umrloga utvrdilo tri do sedam drugih supstanci: opijati, alkohol, ali i lijekovi kao što su sredstva za smirenje ili tablete za spavanje.

U 4 posto slučajeva znanstvenici su otkrili da je kanabis jedini uzrok smrti, obično zbog ozljeda zadobivenih za vrijeme djelovanja droge. U jednom slučaju je trovanje kanabisom dovelo do smrti. Međutim, ostaje nejasno je li jedna doza dovela do smrti ili je tome doprinijelo dugoročno konzumiranje.

Eva Hoch dodaje da postoje „i drugi objavljeni slučajevi smrti povezani s kanabisom”. Oni su prijavljeni u vezi sa nesrećama, samoubojstvima ili kardiovaskularnim komplikacijama kao što je srčani udar. Ali razjasniti uzrok ovih smrti je teško.

Pušenje trave nije dobro za srce

No NIDA upozorava na rizike koji mogu proizaći iz povećanog broja otkucaja srca uzrokovanog konzumacijom kanabisa. “Marihuana povećava broj otkucaja srca do tri sata nakon pušenja. Ovaj učinak može povećati rizik od srčanog udara”, kaže se.

„Kanabis definitivno utječe na kardiovaskularni sustav”, slaže se Stefan Tönnes. „Osobe koje su posebno osjetljive, preopterećene ili čak imaju prethodna oštećenja mogu posebno osjetljivo reagirati na kanabis.”

I starije studije također ukazuju na vezu između konzumiranja kanabisa i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). „Ne može se isključiti da to može postati opasno po život”, kaže Tönnes.

Zašto jedno predoziranje (vjerojatno) nije smrtonosno?

Ali, rizik od umiranja od jednog predoziranja kanabisom je „zanemariv“, zaključuju znanstvenici s Kraljevskog koledža.

Pored ogromne količine kanabisa koja bi bila nužna za to, to je i fiziološki prilično malo vjerojatno, smatra Eva Hoch. Vrlo mala pojava kanabinoidnih receptora u moždanom deblu objašnjava zašto kanabis – barem kod ljudi s kroničnim bolestima – ima manje jake učinke na disanje ili druge važne tjelesne funkcije kao što su krvni tlak ili puls. Opioidni receptori, s druge strane, igraju veću ulogu u moždanom deblu, zbog čega predoziranje heroinom može dovesti do respiratorne insuficijencije.

„Alkohol također može imati paralizirajuće djelovanje na središnji živčani sustav, posebno na respiratorni centar”, kaže Stefan Tönnes, „i zato može dovesti do smrti”.

Ubija li kanabis moždane stanice?

Tvrdnja: „Marihuana ne ubija moždane stanice”, tvrdi ovaj post na Twitteru.

DW provjera činjenica: Nepotvrđeno.

Kako kanabis ili marihuana – kako se zovu osušeni, smolasti cvjetovi i mali listovi ženske biljke konoplje – utječu na mozak? Prvo istraživanje koje je pokazalo da upotreba marihuane ubija moždane stanice objavljeno je 1970-ih. Kontroverzni američki psihijatar Robert Heath s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u New Orleansu dospio je na naslovne stranice kada je rekao da je to dokazao u eksperimentu s rezus majmunima.

No kvalitativna implementacija tih eksperimenta je naišla na brojne kritike. Kasnije su nalaze Heathove studije opovrgli znanstvenici Nacionalnog centra za toksična istraživanja u Arkansasu. Ali to je bio samo početak.

Mnogo hipoteza, bez jasnoće

Sve do danas studije o dugoročnim učincima kanabisa na strukturu ljudskog mozga pokazuju oprečne rezultate.

Eva Hoch također prati hipoteze i „eksploziju publikacija” oko kanabisa. „Istina je da kanabis ometa neurofiziologiju”, kaže ona. Ali kada je upitana koliko je zaista neurotoksičan – odnosno štetan za mozak – glavni aktivni sastojak kanabisa tetrahidrokanabinol (THC), ona nije mogla dati jasan odgovor. Ona je rekla da je ta tema vrlo kontroverzna te da je potrebno daljnje istraživanje.

Nasuprot tome, više se zna o trenutnim, kratkoročnim efektima. Dobro je dokumentirano da su određene mentalne sposobnosti narušene nakon akutne upotrebe kanabisa, kao što su kratkoročno pamćenje, psihomotorna koordinacija ili sposobnost koncentracije. Kod kronične konzumacije ti učinci mogu trajati danima. No izgleda da su reverzibilni nakon nekoliko tjedana apstinencije.

Maloljetnici su definitivno u opasnosti

S druge strane, neosporno je da konzumacija kanabisa može oštetiti posebno mlade mozgove, jer se mozak značajno razvija u prijelaznoj fazi između djetinjstva i odraslog doba, upozorava Eva Hoch. Nedavna studija je pokazala da je kod adolescenata koji povremeno koriste kanabis dva do četiri puta veća vjerojatnost za razvijanje mentalnih bolesti kao što su depresija ili suicidalne sklonosti nego kod adolescenata koji uopće ne konzumiraju kanabis.

I CDC upozorava da upotreba marihuane prije 18. godine može utjecati na sposobnost zadržavanja pažnje, pamćenja i učenja. Također naglašava da djelovanje kanabisa na mozak ovisi od mnogim faktorima, kao što je količina THC-a, koliko često se koristi, uzrast kod prve konzumacije te koristi li se istovremeno s drugim supstancama, kao što su alkohol ili duhan.

Neurogeneza iz kanabisa: potrebno istraživanje

2019. godine jedna je studija izazvala veliku pozornost. Njezini autori su otkrili da se u određenim dijelovima mozga kod adolescenata stvara više sive materije nakon pušenja trave. No oni nisu željeli dati jasan odgovor na pitanje je li to povećanje sive materije korisno ili štetno. Samo su upozorili da treba biti oprezan kod tumačenja dobivenih podataka.

No tvrdnja da kanabis može dovesti do razvoja novih moždane stanica općenito je interesantna i to treba pratiti u budućnosti, kaže Hoch.

Prvi eksperimenti na životinjama fokusiraju se na djelovanje kanabidiola (CBD) na neurogenezu. Uz THC, CBD je jedan od najpoznatijih kanabinoida, odnosno kemijskih spojeva koji se nalaze u kanabisu. Mala, ali suptilna razlika: THC je psihoaktivan, CBD nije.

Znanstvenica Hoch zagovara provedbu daljnjih istraživanja kako bi se odgovorilo na pitanje: „Kada kanabinoidi pospješuju zdravlje, a kada predstavljaju rizik?” Do danas je otkriveno više od 140 kanabinoida. Kod većine njih njihovo djelovanje još nije istraženo.

Ali: “Proizvodi od kanabisa koji su dostupni na crnom tržištu imaju potpuno nejasan profil kanabinoida. Obično sadrže vrlo malo CBD-a, ali mnogo opojnog glavnog aktivnog sastojka THC-a. Također mogu sadržavati opasne primjese kao što su sintetički opioidi ili kanabinoidi”, upozorava Hoch. Zato je njezina preporuka mladima: „Ako ne pušite travu, činite nešto dobro za svoj mozak.”