Povratak vojnog roka u Europi?

Nakon završetka Hladnog rata većina europskih zemalja ukinula je obvezni vojni rok. O tome se sada opet govori u nekim zemljama, i to ne samo otkako je Rusija pokrenula agresorski rat protiv Ukrajine.

Završetkom Hladnog rata, vlade u Europi počele su pridavati manje važnosti vojnoj obrani. U posljednjih dvadesetak godina velika većina zemalja ukinula je obvezni vojni rok, odnosno obvezu vojne obuke.

Njemačka je, primjerice, 2011. suspendirala obvezni vojni rok . Vojna obveza može se aktivirati samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je obrana nužna, kako je definirano Temeljnim zakonom (Ustavom). Isto ili slično je i u mnogim drugim europskim zemljama. Od današnjih 29 europskih članica NATO-a, uključujući Tursku, samo ih je šest zadržalo vojnu obvezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske pedeset i više godina.

Tko ponovno uvodi vojni rok?

U svjetlu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, obvezno služenje vojnog roka ponovno je postalo problem. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje proračune za obranu, već također razmišljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka. Do sada je samo nekoliko zemalja poduzelo velike korake u tom smjeru.

Ukrajine i Litve

Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014.) i Litva (2015.) ponovno su uvele vojni rok za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina. Nakon velikog ruskog napada na Ukrajinu 20. veljače 2022., ukrajinska vlada donijela je zakon, prema kojem svi muškarci od 18 do 60 godina mogu biti pozvani u vojsku.

Latvija

Ova baltička zemlja jedna je od tri zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica NATO-a Finska, koja nikada nije ukinula vojni rok. Sada ga i Latvija želi ponovno uvesti. Od 2024. svi muškarci u dobi od 18 do 27 godina morat će završiti jedanaest mjeseci vojne obuke. Od 2028. godišnje bi se trebalo regrutirati 7500 Latvijaca – toliko je ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine, prema podacima NATO-a.

Rumunjska

Godine 2015. u Rumunjskoj su propali pokušaji ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka. O tome se ponovno govori od proljeća ove godine. Premijer i umirovljeni general Nikolae Jonel Čiuka to podržava. Poseban zahtjev Ministarstva obrane je da se u slučaju opće mobilizacije svi mladi Rumunji koji žive u inozemstvu moraju prijaviti za regrutaciju u roku od 15 dana.

Nizozemska

Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 novaka. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske obveznim služenjem vojnog roka, kao što to Švedska čini od 2018. godine.

Švedska

Najveća skandinavska država mogla bi postati sljedeća članica NATO-a. Švedska je ukinula vojni rok 2010., ali ga je ponovno uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca. Od tada su se svi osamnaestogodišnjaci morali prijaviti za vojni rok. No, kao iu Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.

Norveška i Danska

U domovini glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga od 2016. ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina moraju proći vojni rok. No, od 60.000 onih koji svake godine prođu vojni zdravstveni pregled samo oko 9.000 bude pozvano na služenje vojnog roka od 19 mjeseci. Zbog strogog procesa selekcije, službeni izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.

U Danskoj je vojna služba obavezna, ali ima dovoljno volontera da zadovolje potrebe.

Francuska

Francuska raspravlja o svojevrsnom “regrutskom liteu”. Predsjednik Emmanuel Macron uveo je Univerzalnu nacionalnu službu 2019., u kojoj mladi ljudi volontiraju mjesec dana za dobrobit zemlje. Vlada sada razmatra da je učini obveznom za sve Francuze i Francuze između 15 i 17 Otprilike bi mladi u vojnim objektima proveli dva tjedna.

Njemačka

Njemački kancelar Olaf Scholz odbio je prijedlog svog ministra obrane Borisa Pistoriusa o uvođenju obveznog vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz cijelog političkog spektra u Njemačkoj. Nedavno je zastupnica njemačkog parlamenta za Bundeswehr, Eva Hegel – socijaldemokratkinja poput Scholza i Pistoriusa – predložila da se raspravlja o obveznoj “godini službe” u vojsci ili u civilnim institucijama. Zastupnici vojske trebali bi govoriti o svom radu u školama.

dw.com / Hrvatsko nebo