U što je Hrvatska utrošila 11 milijarda eura dosad prispjelih sredstava iz fondova EU-a?
Vrijeme:2 min, 15 sec
“Jesmo li 11 milijardi eura EU novca ‘ulupali’ na jalova ulaganja?”, pita se provokativno Poslovni dnevnik u naslovu iznad članka Josipe Ban. Iz članka doznajemo da je privatnom sektoru dodijeljeno tek 8,63 posto EU-sredstava, odnosno 978 milijuna eura, dok je sve ostalo od iskorištenih 11 milijarda eura (66 posto dosad) uloženo u javne projekte. Do kraja godine trebalo bi iskoristiti što više od preostale trećine sredstava za sedmogorišnje razdoblje 2014. – 2020. – no realno će – zbog objektivnih okolnosti te zbog kašnjenja i nesposobnosti, osobito u mandatu Milanović-Grčićeve vlade, to biti moguće samo u manjoj mjeri.
Po tvrdnji Jakše Puljiza, predstojnika Odjela za europske integracije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), “veliki podbačaj u provedbi velikih infrastrukturnih projekata očigledan je”. On to obrazlaže ovako: “Osim što smo realizirali najveći infrastrukturni projekt iz EU fondova, onaj izgradnje Pelješkog mosta, vrijednog 402 milijuna eura, gotovo smo u svemu drugom kiksali. Europskim smo novcem, primjerice, trebali izgraditi centre za gospodarenje otpadom, a u sedam godina izgrađena su tek tri od 11 planiranih. Trebali smo modernizirati željeznicu, poboljšati vodno-komunalnu infrastrukturu, izgraditi više škola i vrtića, u konačnici podići životni standard građana. U svemu ovome rezultati su parcijalni ili loši. O tome najbolje govore podaci o BDP-u po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći, a prema kojem je Hrvatska u 2021. bila na 70 posto prosjeka EU-a.”
“Ni jedna jedina sveobuhvatna analiza učinkovitosti korištenja europskog novca nije načinjena”
Još je zanimljiviji podatak, koji iznosi novinarka, da se “javna rasprava o europskim fondovima uglavnom svodi na priču o tome koliko smo od dostupnog novca iskoristili. Povremeno ‘graknu’ i poduzetnici jer nisu zadovoljni raspodjelom, odnosno dijelom koji im je Vlada namijenila. A o stvarnim efektima i onome što smo postigli ulaganjima novca svih europskih poreznih obveznika razgovora gotovo uopće nema. Nije to tema, nažalost, niti među ekonomistima jer niti jedna jedina sveobuhvatna analiza učinkovitosti korištenja europskog novca nije napravljena.”
Učinak investiranja čak 11,33 milijarde eura, koliko smo imali na raspolaganju iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 2014. do 2020., tako ostaje nepoznat. “Analize tog tipa nisu rađene, pa je svaki govor o tome načelan i subjektivan”, kaže Vladimir Čavrak, profesor s Katedre za makroekonomiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Dodaje da je kod europskog novca općenito važno da se brzo i učinkovito povuče te da se uloži u dugoročno održive projekte. Puljiz pak upozorava: “Ukupno gledano, Hrvatskoj je do sada isplaćeno oko 67 posto dodijeljenih sredstava iz razdoblja 2014.-2020., što znači da do kraja ove godine, kada ističe krajnji rok za njihovo korištenje, moramo povući preostalih 33%, što predstavlja preko 4 milijarde eura. Bit će to ogroman izazov za našu administraciju.”
Čitav članak može se pročitati ovdje.
Poslovni dnevnik /Hrvatsko nebo
