U četvrtak i petak znanstvena manifestacija „Ante Starčević – lik – djelo – historiografija“

U prigodi 200. obljetnice rođenja “oca Domovine”, prvi dio dvodnevnoga znanstvenog skupa “Ante Starčević lik – djelo – historiografija” održat će se u četvrtak, 25. svibnja 2023. u 9.30 sati u Vijećnici Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, a drugi dio u petak, 26. svibnja 2023. u 9:00 sati  u Hrvatskom državnom arhivu, Trg Marka Marulića 21, u dvorani Katalozi. Donosimo Predgovor te poveznicu s programom skupa, na kojemu će biti izneseno mnoštvo izlaganja kojima se osvjetljuju ideje, djelo, učinci i odrazi Ante Starčević u hrvatskoj politici i povijesti, i s knjižicom sažetaka znanstvenih izlaganja.

Predgovor

Godinu 2023. u historiografskoj zajednici i šire obi lježava dvjestota obljetnica rođenja Ante Starčevića (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.). Radi se o jednoj od središnjih figura hrvatske političke i intelektualne povijesti 19. stoljeća. Kao ličnost, intrigirao je suvremenike nepokolebljivim stavovima,  strajnim povjerenjem u hrvatski narod i jasno definiranim ciljevima. „Stari“, kako su ga zvali mlađi sljedbenici, ostavio je brojne zapise, govore, misli, razrađene ideje – djela. Ona su, kako je sam u oporuci naznačio, „spomenik“ koji ga čuva u „sladkoj uspomeni naroda horvatskoga“, i dva stoljeća nakon njegova rođenja.
I prije Starčevićeve smrti došlo je do prvih lomova unutar Stranke prava, odnosno pojave različitih tumačenja što u stvari čini njegovu izvornu misao. Iako je zabranio „svaki spomenik i svaku javnu počast“, još je za života pretvaran u mitsku figuru. Drugi nadimak, „otac domovine“, dobio je također prije smrti, što ga je uključilo u „panteon hrvatskih velikana“ i obilježilo interpretacije njegova lika i djela. Međutim, Starčević nije želio biti političkim vođom. Unatoč tome, rani radovi koji se bave životom i djelom Ante Starčevića (K. Šegvić, M. Cihlar Nehajev i dr.) pridaju mu legendarnu ulogu filozofa-proroka. Tako još za vrijeme njegova života započinje povijest uporabe i zlouporabe misli Ante Starčevića. Taj fenomen prisutan je, posebice kada je hrvatska državnost u pitanju, kroz cijelo 20. stoljeće te nudi različita „čitanja“ ideoloških sustava u kojima se hrvatska politika razvijala. Povodom dvjestote godišnjice Starčevićeva rođenja različiti narativi koji tumače, iskrivljavaju ili prisvajaju njegovu misao također su predmet stručnih historiografskih analiza. Cilj je ove znanstvene manifestacije sagledati lik i djelo Ante Starčevića iz različitih perspektiva, odnosno ponuditi pregled široko osmišljenih i problemski orijentiranih tema, koje bi trebale dati uvid u njegovu političku i intelektualnu ostavštinu, opće djelovanje u hrvatskoj politici 19. stoljeća, mjesto u odnosu na političke rivale, itd.

Također, jedan od glavnih zadataka bit će preispitivanje postignuća hrvatske historiografije o navedenim temama, odnosno određivanje dosega istraživanja na temu pravaštva unutar okvira općih kretanja hrvatske historiografije u pojedinim razdobljima. Intencija je dati ne samo uvid u pojedine interpretacije Starčevića u odnosu na  hrvatsku politiku i kulturu 19. stoljeća, već odrediti glavne pristupe i centre istraživanja pravaštva u hrvatskoj historiografiji.

Znanstvena manifestacija „Ante Starčević – lik – djelo – historiografija“ okupit će relevantne središnje strukovne, znanstvene i kulturne institucije te uspostaviti suradnju među istraživačima u obliku znanstvenostručnoga foruma koji ih međusobno povezuje. Izlaganja sa skupa u proširenom obliku bit će moguće nakon standardnog postupka  recenziranja objaviti u znanstvenom časopisu Radovi Zavoda za hrvatsku povijest u posebnom tematskom broju za 2024. godinu.

Zagreb, 15. svibnja 2023.
Filip Šimetin Šegvić

Program s knjižicom sažetaka

Povezano:

Vladimir Lončarević: Starčevićanstvo – „dogma“ hrvatskoga državnoga prava

Starčevićev program – okvir za pristup problemima današnjice

Matica hrvatska/Hrvatsko nebo