Visina može biti prednost, ali ne i ključno obilježje velikih

U dalekoj prošlosti čovjek je živio u strahu od velikih grabežljivaca. Fizička snaga značila je veću sigurnost. Različite legende o ljudima-divovima samo su priče bez dokaza. A u odnosu na hominide prije homo sapiensa, suvremeni ljudi jesu divovi.

Jednom sam od poznanika nižeg rasta čuo šalu na vlastiti račun. Upitao je: „Kada je nizak čovjek najsretniji“? Odgovor je glasio: „Onda kada sretne nižeg od sebe“. A jedan drugi me je upozorio da čovjek treba biti spreman na poteškoće u napredovanju ako je mladolikog izgleda i sitnije građe. I zaista, tom profesoru i stručnjaku u nekadašnjem „Energoinvestu“, znali su reći: „Mali, ima vremena za tebe.“

Sitni

Francuski vladar se, primjerice, nije mogao pomiriti s tim da je nizak pa su zaštitni znak Luja XIV. bile cipele s potpeticom od 4 cm. Ovaj apsolutist, ljubitelj umjetnosti, poznat kao kralj Sunce, na tron je došao na današnji dan 1643. Vodio je mnoge ratove.

Prema evolucijskoj teoriji, niži muškarci bi mogli biti agresivniji da bi zbog osjećaja manje vrijednosti pokazali svoju nadmoć, što ne mora biti istina. Kompleksu zbog visine dali su ime po Napoleonu. Dok je po jednim izvorima njegova visina bila oko 150 cm, prema drugima je sa svojih 168 cm zapravo bio natprosječno visok Francuz svoga vremena.

Zanimljivo je da visina i krupnija građa muškaraca, koja nije presudna u današnjem društvu, još uvijek odražava poželjno obilježje dominacije i superiornosti. Određene fizičke i psihičke karakteristike, ovisne o kulturi, utječu i na društveni položaj žene.

Krupni

Prije 80-ak godina pojavila se teorija o alfa mužjacima, da bi 70-ih godina prošlog stoljeća bila potkrijepljena teoretskom interpretacijom ponašanja čopora vukova. Alfa mužjak vlada dok ga mlađi ne skine s trona. Na pogrešnim zaključcima o pojedinim životinjama građene su i teorije o upravljanju u društvu, politici i poslovnom svijetu. To je praćeno i pojavom „buldoga“ u vođenju projekata.

U međuvremenu se pokazalo da istinski predvodnici ne bi trebali biti takvi. Proučavanje životinja, napose majmuna, pokazalo je da vođe nisu najkrupniji nasilnici već oni koji osiguravaju mir i sigurnost grupi, posjeduju empatiju prema ugroženim članovima i trude se više od ostalih oko dobrobiti zajednice. Ljudi, naravno, nisu životinje. Ali u jednoj od teorija upravljanja, postoji slikovita klasifikacija lidera na: beskrupulozne i agresivne „morske pse“, „somove“ – pasivne lovce u mulju, podmukle i prijevarne „svinje-lisice“ i poželjni tip „delfina“ – razigranih, dostojanstvenih i korektnih kreativaca. Za takvu karakternu tipizaciju visina nije ključna, kao ni spol.

Pod pritiskom vanjske dopadljivosti danas je u Americi moguće podvrći se operativnim zahvatima i povećati si visinu npr. 15 cm za, kažu, manje od 100 tisuća dolara.

Veliki na drugačiji način

Leopold Bogdan Mandić, drugi kanonizirani Hrvatski svetac, rođen je 12. svibnja 1866. u Boki Kotorskoj. Istog datuma u godini njegov je spomendan u kalendaru Katoličke crkve. Vrlo niskog rasta i krhkoga zdravlja, bio je čovjek velikog duha i srca. Na njegovu pogrebu bilo je 170.000 ljudi. To govori da je istinska veličina, poput ljepote, u očima promatrača, a ne u odraz u zrcalu.

Piše: Anto Ivić,HMS

hms.ba/Hrvatsko nebo