Iz stranih medija/Le Monde: Sirija Bashara Al-Assada vraćena u Arapsku ligu

Sirijski predsjednik mogao bi sudjelovati na godišnjem summitu šefova država koji će se održati u Džedi (Jeddah) 19. svibnja. Organizacija odluku smatra nužnom zbog potrebe pronalaska izlaza iz rata koji pogađa susjedne zemlje, piše Hélène Sallon u francuskom konzervativnom dnevniku Le Monde od 8. svibnja. 

Arapske zemlje odlučile su okrenuti stranicu sirijskog sukoba, nakon dvanaest godina rata koji je odnio stotine tisuća života i milijune izbjeglica. Sankcioniran od međunarodne zajednice i optužen za ratne zločine, predsjednik Bashar Al-Assad (Bašar el-Asad) ostvario je novu diplomatsku pobjedu. Predvođene Saudijskom Arabijom, odlučne pokazati vodstvo u regionalnim pitanjima, u kontekstu američkog povlačenja s Bliskog istoka i detanta s Iranom, države Arapske lige odobrile su u nedjelju 7. svibnja reintegraciju Sirije. Isključen 2011., režim u Damasku tako ponovno dobiva svoje mjesto unutar pan-arapskog tijela i Assad bi mogao sudjelovati na godišnjem summitu šefova država koji će se održati u Džedi 19. svibnja.
“Svaka faza sirijske krize dokazala je kako nema vojnog rješenja i nema pobjednika ni gubitnika”, opravdao je egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Choukri na otvaranju hitnog sastanka u Kairu. „Jedini put do rješenja u Siriji je političko rješenje bez vanjskih diktata.“ Reintegracija Sirije, tvrdi Arapska liga u priopćenju za javnost, potrebna je kako bi se pronašao izlaz iz ovog rata čije sigurnosne, humanitarne i političke posljedice pogađaju susjedne zemlje, poput pitanja sirijskih izbjeglica, prijetnji terorizma i trgovine captagonom, amfetaminom kojim Assadov režim preplavljuje regiju.
Navedenom odlukom okrunjeni su napori normalizacije koje sirijski režim, uz potporu Moskve, poduzima više od pet godina. Nakon ponovnog osvajanja većeg dijela zemlje od strane Assadovih snaga 2018., uz pomoć njegovih iranskih i ruskih sponzora, zemlje regije morale su usvojiti “pobjedu” sirijskog diktatora. Glavne pristaše opozicije, zaljevske zemlje prestale su financirati pobunjenike. Samo su Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, kojima se 2021. godine pridružio Jordan, obnovili odnose s Damaskom, zabrinuti zbog sve većeg utjecaja Irana i Turske te nemoći međunarodne zajednice u postizanju političkog rješenja. Potres koji je pogodio Siriju i susjednu Tursku 6. veljače 2023. te zamah solidarnosti koji je pobudio, ubrzali su arapsko zbližavanje.
“Ovo je neprihvatljivo”
Promjena stajališta Saudijske Arabije promijenila je situaciju. Otkako je pod okriljem Pekinga 10. ožujka potpisao sporazum o detantu s Teheranom, Rijad radi na okončanju sukoba na Bliskom istoku kako bi stvorio novu regionalnu ravnotežu. Uz oživljavanje mirovnih napora u Jemenu, arapska normalizacija s Assadovim režimom prioritet je prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. Saudijski diplomati su zauzeti stvaranjem arapskog konsenzusa. Saudijska kraljevina postavila je primjer obnavljanjem diplomatskih odnosa sa sirijskim režimom tijekom posjeta šefa diplomacije, princa Faisala Ben Farhana, Damasku 18. travnja.
Niz sastanaka organiziranih u Džedi i Ammanu, kako bi se sa sirijskim režimom pregovaralo o uvjetima za njegov povratak pod arapsku vlast, uklonio je određene rezerve, osobito iz Egipta, koji se trudio poštedjeti Washington. Katar, koji i dalje isključuje normalizaciju odnosa s Damaskom u nedostatku političkog rješenja, rekao je u nedjelju, putem Ministarstva vanjskih poslova, kako ipak “ne će ometati” reintegraciju Sirije unutar Arapske lige. Za protivnike Assadova režima odluka panarapskog tijela doživljava se kao izdaja.
Sirijska nacionalna koalicija, glavni oporbeni savez, izjavljuje kako odluka znači “napuštanje” Sirijaca, ostavljajući ih “bez službene arapske podrške” . “Neprihvatljivo je omogućiti [Assadu] da izbjegne kaznu za ratne zločine koje je počinio protiv Sirijaca”, dodala je skupina sa sjedištem u Turskoj. Njihov je položaj tim krhkiji što je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, pod pokroviteljstvom Rusije, od ljeta 2022. godine, sudjelovao u pregovorima s Assadovim režimom. Potonje čini preduvjetom tursko povlačenje iz enklave koju drže sirijski pobunjenici na sjeverozapadu zemlje.
“Jako dug i težak” proces
Države Arapske lige računaju na dovođenje Bashara Al-Assada “korak po korak” do ustupaka. Proces će biti “vrlo dug i težak” , priznao je u petak šef jordanske diplomacije Ayman Safadi. Ministarska kontakt skupina sastavljena od Saudijske Arabije, Egipta, Iraka, Jordana, Libanona i glavnog tajnika Arapske lige odgovorna je za provedbu, u suradnji sa sirijskom vladom, mape puta. Ovo je doneseno u Ammanu 1. svibnja, tijekom sastanka koji je okupio sirijskog ministra vanjskih poslova Faysala Mekdada i njegove saudijske, egipatske, iračke i jordanske kolege.
Na temelju inicijative koju vodi Jordan, deklaracija iz Ammana poziva na političko rješenje u skladu s rezolucijom 2254 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja predviđa izradu novog ustava, organizaciju izbora pod okriljem UN-a, oslobađanje zatvorenika i rješavanje sudbine nestalih. Poziva Damask na suradnju kako bi se omogućio pristup humanitarnoj pomoći svim regijama Sirije te dobrovoljan i siguran povratak sirijskih izbjeglica i raseljenih osoba; suzbijanje terorističke prijetnje – razmjenom obavještajnih podataka; i suzbijanje trgovine drogom.
U završnoj fazi, navdeni plan predviđa povlačenje iz Sirije svih stranih boraca, posebno dijela bliskih Iranu, kao i svih stranih snaga, uključujući međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Države. Ograničenje iranskog utjecaja u Siriji više nije preduvjet. Državni posjet iranskog predsjednika Ebrahima Raisija Damasku 3. i 4. svibnja potvrdio je da Assad ionako ne namjerava činiti ikakve ustupke. “Kao što je prije njega radio njegov otac, Bashar Al-Assad iskoristit će igru zavađenih strana kako bi dobio malo autonomije”, rekao je Michel Duclos, bivši veleposlanik u Siriji.
Gospodarska sredstva
Stručnjaci su također skeptični prema ustupcima sirijskog režima u drugim pitanjima. “Ishod se čini očitim: nakon nekoliko mjesečnih izvješća, neke će države biti frustrirane i nezadovoljne, dok će se g. Mekdad smiješiti i mahati nekoliko proceduralnih prigovora sve dok se njegove kolege ne sruše od iscrpljenosti. Ovo je modus operandi Damaska u 100% diplomatskih procesa”, tweetao je Aron Lund, stručnjak za Siriju u think tanku Century International.
Sredstva kojima za prisilu na Assada radi ustupaka raspolažu zemlje u regiji uglavnom su gospodarska. Dok je ta država u stagnaciji, arapske zemlje obećavaju Damasku više humanitarne pomoći i, prije svega, zalažu se za postupno ublažavanje ili čak eventualno ukidanje zapadnih sankcija koje koče ikakve izglede za obnovu Sirije. Ukidanje američkih sankcija propisanih u okviru Cezarova zakona 2019. veći je izazov. Bidenova administracija ponovila je svoje protivljenje ikakvoj normalizaciji s Assadovim režimom u nedostatku političkog rješenja. (mj)

Le Monde/Hrvatsko nebo