Dvanaest važnih hrvatskih konzervativnih mislilaca u razdoblju dvaju posljednjih stoljeća
Vrijeme:3 min, 3 sec
U četvrtak, 4. svibnja ove godine, u Dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj održano je predstavljanje knjige Povijest kontrarevolucije (Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.) autora dr. sc. Stipe Kljaića s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
Knjigu su predstavili, osim autora, dr. sc. Mario Jareb i prof. dr. sc. Tihomir Cipek. Riječ je o knjizi koja obuhvaća konzervativne misli dvanaest važnih hrvatskih konzervativnih mislilaca u razdoblju od dva stoljeća. Kako sam autor knjige u uvodu iste navodi, ona obuhvaća razdoblje “između dviju revolucija svjetsko-povijesnih razmjera – davne Francuske revolucije i Baršunaste revolucije naših dana”. Među okupljenima na predstavljanju nalazila su se brojna poznata lica iz svijeta hrvatske kulture i znanosti.
U uvodnome dijelu povjesničar dr. sc. Mario Jareb napomenuo je da je riječ o važnoj knjizi za našu historiografiju i političku misao jer u javnost nakon dugo vremena izvlači konzervativnu misao. Jareb je rekao da možda neke od u knjizi obrađenih autora poput Bogdana Radice ili Franje Tuđmana možda ne bismo svrstali u spomenutu kategoriju, ali je autor vrlo uvjerljivo pokazao da ih trebamo sagledati na taj način. Naveo je da se autor potrudio dati pregled mišljenja obrađenih autora misli te mu poželio da se nastavi baviti ovom ili sličnim temama koje smatra važnima.
Prof. dr. sc. Tihomir Cipek je rekao da smatra kako je dobro govoriti o konzervativizmu i naveo podatak da ćemo, ukoliko pogledamo u fond zagrebačke gradske knjižnice, doći do zaključka da se pod pojmom konzervativizam može naći puno manje naslova nego li pod pojmovima socijalizam i liberalizam. Nadalje, naveo je da knjiga autora Stipe Kljaića čvrsto stoji na tri stupa. Kao prvi stup naveo je životopise tih ljudi koji su bili konzervativci prema autorovu sudu te napominje da je knjiga dobra biografija obrađenih konzervativaca koje možemo vezati uz Katoličku Crkvu. Napomenuo je da su sedmorica od dvanaest obrađenih mislioca katolički svećenici, trojica kršćani laici, dok su preostala dvojica kasnije pronašla vjeru. Kao drugi stup na kojem knjiga počiva naveo je rekonstrukciju povijesnoga konteksta, a kao treći rekonstrukciju intelektualnoga života i obrađenih ideja.
Autor knjige, dr. sc. Stipe Kljaić, rekao je da su mu motivaciju za pisanje ove knjige dale neke javne stvari u proteklom desetljeću te naveo da postoji jedan trend konzultiranja autora desne konzervativne misli iz anglo-američke tradicije. Upravo to ga je, kako je napomenuo, potaknulo na bavljenje vlastitom tradicijom. Nadalje, Kljaić je rekao da ne moramo misli uzimati od stranih autora kad imamo vlastite te se ne moraju uvijek konzultirati strani autori. Napomenuo je da su opusi mislioca obrađenih u knjizi iznimno bogati te je u njima obradio pojedine elemente koji obrađuju konzervativnu misao. Također je naveo da smatra da je Domovinski rat bio rat protiv utopija XX. stoljeća, odnosno rat za konkretnu slobodu jednoga naroda i pripada antirevolucionarnoj tradiciji te nas je oslobodio od revolucionarnoga režima, pri čemu u centar pažnje dolaze misli Franje Tuđmana koji je ključan za razumijevanje 1989. godine.
Knjiga Povijest kontrarevolucije (Hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.) važan je doprinos suvremenoj hrvatskoj historiografiji, ne samo zbog toga što nam donosi pregled odabranih konzervativnih misli važnih autora (mislioca) u periodu od čak dva stoljeća, već i zbog toga što je ona svojevrstan doprinos razumijevanju i proučavanju hrvatske konzervativne misli, odnosno misli o kojoj u hrvatskoj historiografiji nema mnogo djela te svima zainteresiranima za temu donosi koristan pregled važnih konzervativnih misli kroz povijesni kontekst. Za hrvatsku je historiografiju iznimno važno proučavanje hrvatske konzervativne misli, posebice tijekom XIX. i XX. st., što ovoj knjizi daje dodatan značaj. Osim navedenoga, knjiga je kvalitetan skup biografija obrađenih autora te može poslužiti čitatelji(ca)ma za bolje upoznavanje njihovih života i djelovanja.
Ivan Samardžija, identitet.hr/Hrvatsko nebo
