Kakve veze jaja imaju s Uskrsom?
Uskrs je kršćanski blagdan koji obilježava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Prema Novom zavjetu, Isus je umro na Veliki petak, a treći dan nakon smrti, u nedjelju, uskrsnuo je iz mrtvih.
Uskrs je vrlo važan blagdan za kršćane i predstavlja temelj njihove vjere.
To je vrijeme kada se sjećaju Kristove žrtve i uskrsnuća te vjeruju u njegovu snagu da donese obnovu i nadu svijetu. No kako su jaja postala simbol Uskrsa?
U nastavku teksta istražit ćemo zašto su jaja postala simbol Uskrsa i kako su postala neizostavan dio uskrsnih običaja diljem svijeta, piše Index.hr.
Simbol plodnosti i novog života
Jaje je bilo široko korišten predmoderni i pretkršćanski simbol plodnosti i obnove. Europski pogani (pojam koji se odnosi na ljude koji su prakticirali različite nekršćanske tradicije) smatrali su jaja simbolom regeneracije koja dolazi s proljećem.
Zabrana jedenja jaja
Tradicija bojanja i ukrašavanja uskrsnih jaja je drevna, a njezino je točno podrijetlo nejasno. Prakticira se od srednjeg vijeka u istočnoj i zapadnoj kršćanskoj tradiciji.
Crkva je u ranom srednjem vijeku, kao dio pokore i odricanja, uvela zabranu jedenja jaja tijekom Velikog tjedna. U ovom tjednu kršćani se sjećaju Isusove posljednje večere s učenicima (Veliki četvrtak), njegove muke, raspeća i smrti (Veliki petak) te njegova uskrsnuća (Uskrs).
Vjernici su počeli bojiti jaja crvenom bojom simbolizirajući Kristovu krv, što je još uvijek običaj kod pravoslavnih vjernika. Samo jaje postalo je simbol uskrsnuća i kao što je Isus ustao iz groba, jaje je simboliziralo novi život koji izranja iz ljuske.
Hrvatski običaji
Danas je bojenje i ukrašavanje uskrsnih jaja široko rasprostranjena praksa diljem svijeta, a mnoge kulture imaju svoje jedinstvene tradicije i stilove. U Hrvatskoj su uskrsni običaji bogati i raznovrsni, a bojenje i ukrašavanje jaja neizostavan dio uskrsnih proslava. Zanimljivo je spomenuti da je jedan od najčešćih motiva na staroslavenskim pisanicama bio svastika, univerzalni simbol plodnosti.
Postoje i razne tehnike za ukrašavanje, uključujući bojenje u ljuskama luka, tkanje vrpca oko jaja ili svilopisa, koji uključuje umetanje svilene niti u cjevčicu za šaranje kako bi vosak ostavljao tanje linije. Lugana jaja su obojena pepelom i čađom.
Uz navedene običaje, postoje i druge igre i tradicije, poput gađanja jaja novčićem i valjanja ili kotrljanja jaja, uskrsne igre u kojoj je pobjednik onaj čije se jaje otkotrlja najdalje. Jedna od najčešćih uskrsnih igara u Hrvatskoj je tucanje jajima, u kojoj se dva jaja čvrsto sudaraju i ono koje ne pukne postaje pobjednik. Djeca bi ponekad podmetnula drveno jaje, poznato kao “ćuška”.
Iako točno podrijetlo svih uskrsnih običaja nikada nećemo sa sigurnošću znati, bojenje i ukrašavanje uskrsnih jaja važan je dio narodne tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju.
Uskrs je kršćanski blagdan koji slavi uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, ali ujedno je i praznik koji uključuje mnoge običaje koji su se razvili tijekom vremena i postali važan dio kulturne baštine mnogih društava.
Ovi raznoliki običaji još uvijek služe kao prilika za okupljanje članova obitelji i prijatelja te pomažu u očuvanju kulturne baštine i tradicija koje sežu daleko u prošlost.
hms.ba/ https://hms.ba//Hrvatsko nebo