Unatoč problemima, pa i prevrtljivim partnerima koje svojim metodama uspijeva pridobiti najveća bošnjačka Stranke demokratske akcije (SDA), stranke okupljene oko probošnjačke “osmorke” ipak će ovoga tjedna, najvjerojatnije već sutra, finalizirati novi sporazum kojim bi se operativno usuglasila raspodjela pozicija unutar Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Kako se doznaje, ponajprije se to odnosi na raspodjelu pozicija u 16 federalnih resora te poziciju premijera, ali i u agencija, službi te federalnih uprava. Nit je tu povezanih pitanja koja se definiraju unutar političkog sporazuma na koja će se obvezati strane potpisnice. Poznato je od ranije kako će premijer Federacije BiH biti aktualni čelnik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.
Promet HDZ-u BiH
Kako se doznaje, raspodjela dužnosti između hrvatskog i bošnjačkog bloka ostat će ista kao što je bila i u protekla dva mandata, kada je partner vladajućem HDZ-u BiH bio SDA, odnosno njegovo političko krilo DF. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović inzistirao je na resoru energetike, rudarstva i industrije, koji je objektivno najsnažnije ministarstvo zbog portfelja kompanija kojima ravna, koje se, prije svega, vezuju uz proizvodnju električne energije, rudnike i namjensku industriju. No, ipak će HDZ-u BiH pripasti promet i veze jer su to ministarstvo “pikirali” iz dijela probošnjačkog bloka. Promet i veze je ministarstvo koje je zasigurno drugo po “snazi” te u svojoj nadležnosti ima cestogradnju, ponajprije autoceste, ali i telekom kompanije te poštanske operatore. HDZ-u BiH pripast će i resori financija, zatim pravosuđa, prostornog uređenja, kao i zdravstva te kulture. O dijelu imena koja bi se trebala naći na njihovu čelu se nagađa dok se njihovo imenovanje formalizira. Kako bi platili visoku cijenu ruku u federalnom Zastupničkom domu kao potporu za imenovanje nove Vlade, nezadovoljnicima – Stranki za BiH te NES-u pripast će praktički najznačajniji resori unutar bošnjačkog bloka. A riječ je upravo o Ministarstvu energetike, gdje se, nakon desetak godina, ponovno vraća SBiH, čiji se ministar Vahid Hećo u proteklome mandatu nije baš proslavio rukovođenjem. Istodobno, i resor poljoprivrede te branitelja otići će u ruke ovoga mini bloka unutar tzv. osmorke. Preostalih pet ili šest stranaka – SDP BiH, Narod i pravda, Naša stranka… trebalo bi rasporediti preostalih sedam resora, bilo da je riječ o unutarnjim poslovima, zatim Ministarstvu rada i socijalne politike odnosno Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica. Tu su još Ministarstvo obrazovanja i znanosti, zatim Ministarstvo trgovine, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta te Ministarstvo okoliša i turizma. Dogovor oko raspodjele ovih dužnosti bit će znak kako su se stranke, koje su najavile uspostavu nove Vlade Federacije BiH bez SDA odnosno DF-a, ipak odlučne stvari dovesti do kraja. Čak i unatoč tomu što im na tome putu stoji jedna važna zapreka, a ona se zove Refik Lendo, odnosno dopredsjednik Federacije BiH iz reda Bošnjaka. Lendo, zahvaljujući poziciji koju ima, odnosno situaciji u kojoj je bošnjački Klub u Domu naroda pod većinskim nadzorom SDA-a i DF-a, trenutačno koči uspostavu nove Vlade u kojoj ne bi bili predstavnici ove stranke. Trenutačno teče rok za uspostavu nove Vlade, odnosno potvrdu mandatara od predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, ali i dvoje njezinih dopredsjednika – Refika Lende, koji je tamo izabran uime Bošnjaka, odnosno Igora Stojanovića, koji je u vodstvu Federacije BiH predstavnik srpskoga naroda.
Teško očekivati
No, takvo što trenutačno je, s obzirom na međusobne odnose, nemoguće očekivati jer se SDA i SDP BiH međusobno isključuju iz mogućnosti suradnje, a identične poruke upućuje i HDZ BiH zbog toga što ga je vodeća bošnjačka stranka izigrala oko niza sporazuma. Ponajprije se to odnosi na sporazum iz Mostara koji je SDA u potpunosti izigrao pokušavajući s drugim bošnjačkim strankama Hrvate posve izgurati iz vlasti. FBiH je inače u protekle četiri godine bila u teškoj političkoj blokadi, a njezina entitetska Vlada u četverogodišnjem tehničkom mandatu zbog neslaganja dugogodišnjih partnera HDZ-a BiH i SDA na više razina, a ponajprije oko izmjena Izbornog zakona. Ranijim sporazumom koji je HDZ BiH potpisao s predstavnicima tadašnje “osmorke”, koja se u međuvremenu osipala, stranke okupljene u dva bloka obvezale su se raditi na euroatlantskim integracijama, političkoj stabilnosti i vladavini prava te socijalnoj pravdi i ekonomiji.
