Epilog akcije otkrivanja lažnih diploma; kada nije ‘prvi špijun’ hoće li na red doći i Osman Mehmedagić?
Unatoč činjenici kako je u BiH posljednjih godina evidentno smanjenje broja studenta, jer unazad deset godina bilo ih je 120.000, a danas oko 80.000, u BiH ima zato čak 39 sveučilišta i univerziteta koji posjeduju dozvolu za izvođenje nastave. Od toga je osam javnih, dok su ostali u privatnom vlasništvu.
A upravu su ta u privatnom vlasništvu bila meta akcije pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Sipa je prije nešto više od dva tjedna na području Banje Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Bosanske Dubice, Brčkog, Travnika i Mostara izvršili operativnu akciju “Klaster”, a koja je za cilj imala suzbijanje organiziranog kriminala i sustave korupcije koja je povezana s nezakonitim izdavanjem i nedozvoljenom trgovinom fakultetskih diploma na području BiH.
Na meti istrage našli su se osumnjičeni Zoran Kalinić, Vaso Pajić, Vladimir Stojanović, Vojislav Škrbić, Denis Pracić, Dragan Ilić, Goran Lalović, Dušan Perić, Ljubiša Todorović, dok su akcijom bili obuhvaćeni Nezavisni univerzitet Banjaluka – NUBL, Univerzitet za poslovne studije – UPS, “Apeiron”, “Prometej” i Univerzitet za poslovne studije, Evropski univerzitet Brčko Distrikt , Internacionalni univerzitet Travnik , Univerzitet u Travniku , Univerzitet modernih nauka “CKM” Mostar i Visoka škola “Union” Mostar.
Akcija „Klaster“ imala je potom i nastavak za nekoliko dana kada su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u pretresu sefa osumnjičenog V.S. pronašli 300.000 KM u gotovinu. Riječ je o aferi “Diplome”, u okviru koje je pod povećalom našlo više privatnih visokoškolskih ustanova u BiH, ali i njihovih zaposlenih, zbog sumnje u prodaju diploma, piše Slobodna Dalmacija.
O tome su se potom očitovali iz Tužiteljstva BiH kazavši da u nastavku istrage u predmetu ‘Klaster’ Tužiteljstvo intenzivno provodi dalje aktivnosti usmjerene na dokumentiranje počinjenih kaznenih djela i počinitelja te da će poseban naglasak biti usmjeren na prikupljanje dokaza o imovinskoj koristi stečenoj kaznenim djelom i pranju novca. Konačan epilog bio je pronalazak i privremeno oduzimanje više od 450.000 KM u gotovini, a SIPA je uhitila 11 osoba, od kojih se većina dekani, rektori i profesori privatnih univerziteta.
U javnosti su se mogle čuti različite informacije oko prodaje diploma, završavanja studija ne nekoliko dana. Osvrćući se na rezultate istrage u spomenutoj akciji „Klaster“ Milanko Kajganić, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH izjavio je kako činjenica da se diploma može kupiti na benzinskoj crpki dokazuje da nesporno netko u lancu kontrole rada visokoškolskih institucija ne radi dobro svoj posao.
A kada je u pitanju taj segment kontrole Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo RS, kaže kako su zatražili od Inspektorata RS da postupa nakon policijske akcije koja je provedena od strane SIPA-e sa ciljem provjere tih institucija i da se ukoliko se navodi koji su predstavljeni javnosti pokažu kao točni oduzmu dozvole za rad tim ustanovama.
– Ukoliko s dokaže da su diplome prodavane krajnja mjera je oduzimanje dozvole za rad i brisanje te visokoškolske ustanove iz registra ovih ustanova, više je nego jasan ministar Budimir. Dodaje da je od Agencije za visoko obrazovanje zatraženo da se privremeno obustavi proces reakreditacije za određene institucije gdje je taj proces u tijeku, a kako bi se nakon započete istrage vidjelo da li te ustanove ispunjavaju uvjete za rad.
Iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH pak u izjavama za medije kažu da akreditacija visokoškolskih ustanova predstavlja postupak vanjske evaluacije kojim se provjerava usklađenost rada visokoškolske ustanove sa kriterijima za akreditaciju i standardima koje propisuje Agencija. A Ispunjenost kriterija i standarda provjerava nezavisna komisija domaćih i međunarodnih stručnjaka koju imenuje Agencija na prijedlog nadležne obrazovne vlasti u svakom pojedinačnom postupku. Tako da nakon što komisija utvrdi da je rad visokoškolske ustanove u dovoljnoj mjeri usklađen sa propisanim kriterijima i standardima i to konstatira u svom izvještaju, Agencija daje preporuku nadležnoj obrazovnoj vlasti o akreditaciji visokoškolske ustanove. Nakon preporuke Agencije, nadležna obrazovna vlast donosi rješenje o akreditaciji koje se dostavlja ovoj Agenciji radi upisa u Državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova koji vodi Agencija.
Postavlja se stoga pitanje izdanih diploma. Iz Agencije kažu kako kontrola diploma nije u njezinoj nadležnosti, već isključivo nadležnih ministarstava obrazovanja u Bosni i Hercegovini i njihovih inspekcijskih organa koji su u vršenju inspekcijskog nadzora ovlašteni za poduzimanje propisanih radnji i mjera, od mjere poništenja javne isprave do drugih mjera propisanih zakonom, a koje se odnose na dalji rad visokoškolske ustanove, odnosno eventualno oduzimanje dozvole za rad.
Dok traje prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu, jer očito je kako u cijelom lancu nešto ipak ne štima, neki od aktera su završili u zatvoru i čekaju epilog. Jedan od njih je i Zoran Kalinić, predsjednik Upravnog odbora Nezavisnog univerziteta Banjaluka (NUBL), jedan od osumnjičenih u aferi “Diplome” i predsjednik stranke „Naša priča Republika Srpska“.
Inače, znakovito je i to da se izuzev Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banjaluka (PIM) nitko nije oglasio nakon akcije SIPA-e. Oni su pak kazali kako nitko od njihovih zaposlenih profesora, suradnika, administrativnog osoblja ili uprave nije uhićen, ali su i potvrdili da su inspektori SIPA izuzeli dokumentaciju uz suglasnost rektorskog tima i menadžmenta Univerziteta.
A na “nekontroliranu privatizaciju visokog obrazovanja” godinama upozorava Lamija Tanović, umirovljena sveučilišna profesorica iz Sarajeva.
I ona dijeli mišljenje kako je u visokom obrazovanju napravljeno puno grešaka u koracima i da se više ne zna što tko kontrolira i koga kriviti za propuste.
U izjavi za RSE kako je kako nekadašnja članica Upravnog odbora državne Agencije za razvoj visokog obrazovanja svjedočila razgovorima o privatnim univerzitetima koji su ponekad otvarani i bez vlastitih prostorija.
“Ne sjećam se više gdje, ali znam da nisu imali prostorije nego su vikendom studente autobusima dovozili u motel na predavanja. Svega je bilo i tko zna tko je to akreditirao i na koji način” – izjavila Tanović.
Situaciju u visokom obrazovanju vidi kao dio “tragičnog poslijeratnog preživljavanja”.
“Zamislite kakav primjer dajemo mladima. Misle zasigurno, zašto bih se trudio kad moj drug kupi diplomu ili dobije protekciju na ispitu, jer je nečiji sin. Strašni su to primjeri koji nam tjeraju ljude jer gube povjerenje u sustav”, ističe Tanović.
A upravo oni koji bi trebali biti primjer, jer su na visokim i odgovornim dužnostima, najgori su uzor mladima i oni su ti zbog kojih mladi bježe iz ove zemlje već trideset godina.
Jer akcija “Klaster”, usmjerena protiv osumnjičenih za trgovinu diploma, nije jedina koja je otkrila afere u oblasti obrazovanja u BiH. Tako je Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i članice Stranke demokratske akcije (SDA) 6. ožujka ostala bez diplome poslijediplomskog studija koju je poništio Senat Univerziteta u Sarajevu, jer nema dokaza o položenim ispitima. Tužitelji su se godinama bavili i diplomom Osmana Mehmedagića, donedavnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Tužiteljstvo BiH je 2021. pokrenulo postupak protiv Mehmedagića, tereteći ga da je krivotvorio fakultetsku diplomu, no do danas nije poznato u kojoj fazi je istraga. Sada kad nije prvi špijun u BiH i kada je pala diploma prve dame SDA nadat se da će na red doći i Mehmedagić!
HMS/https://hms.ba/Hrvatsko nebo