Pomoć Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden najavio je u ponedjeljak (20.2.) za vrijeme svog kratkog posjeta Kijevu da će idućih dana dati zeleno svjetlo za daljnje isporuke oružja Ukrajini u vrijednosti od 500 milijuna američkih dolara. Konkretno, radi se o artiljerijskom streljivu i isporukama haubica i protuoklopnih vođenih raketnih sustava tipa Javelin. Ova najava pomoći tijekom simboličnog Bidenova posjeta neposredno pred godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu uklapa se u ekspertizu financijske pomoći Ukrajini Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), koji je sada aktualizirao svoju analizu.

„Amerikanci diktiraju tempo kada je u pitanju podrška Ukrajini”, kaže ekonomist Christoph Trebesch iz IfW-a koji vodi “Ukraine Support Tracker” („Praćenje podrške za Ukrajinu”). On kaže kako je “oklijevanje Europljana u pružanju financijske pomoći u prvoj godini rata izniman fenomen, tim prije što su se financijska sredstva mogla brzo mobilizirati”. On ponajprije misli na uplate država članica EU-a namijenjene ukrajinskom proračunu, posebno imajući u vidu činjenicu da je ukrajinska proizvodnja pala za oko 40 posto u jeku ruskog agresorskog rata.

S jedne strane, ekonomisti IfW-a su izračunali direktnu financijsku i humanitarnu pomoć koristeći javno dostupne izvore, a s druge strane troškove oružja isporučenog Ukrajini. Isporuke iz vojnih zaliha njemačkog Bundeswehra oslanjanju se na tržišne cijene i kompletno su izlistane od strane IfW-a.

Bilateralna njemačka pomoć

Prema navodima Instituta za svjetsko gospodarstvo, SAD je od posljednjeg aktualiziranja stanja u prosincu svojim paketom pomoći u iznosu od 37 milijardi eura ponovo pretekao EU i njene članice. Isporučena i najavljena američka pomoć tako iznosi 73,1 milijardu eura u odnosu na 54,9 milijardi eura pomoći Europske unije. U međuvremenu je Ukrajini isporučena ili obećana pomoć od preko 128 milijardi eura. SAD daje dvostruko više od EU-a u cjelini, a pojedinačno nakon Amerikanaca slijede Velika Britanija i Njemačka.

Po prvi put je ekonomist Trebesch sa svojim timom stavio pomoć Ukrajini u relaciju s drugim izdatcima s kojima se suočilo više od 50 država koje podržavaju “Ukrajinsku kontaktnu skupinu” sa SAD-om na čelu. “Sve u svemu, financijska pomoć Ukrajini je samo djelić onoga što ove vlade troše na ublažavanje krize u svojoj zemlji”, kaže se u analizi. “Samo Njemačka je najavila više od 250 milijardi eura subvencija od siječnja 2022. kako bi ublažila rast cijena energije za privatne potrošače i gospodarstvo.”

Bilateralna pomoć Njemačke Ukrajini sada iznosi 6,15 milijardi eura. Nasuprot tome, savezna vlada je potrošila 5,65 milijardi eura samo na tzv. „popust na gorivo” i „mjesečnu željezničku kartu od devet eura” u regionalnom prometu. S ove dvije mjere njemačka vlada je prošlog ljeta ublažila cjenovni šok za potrošače uzrokovan naglim rastom cijena roba do kojeg je došlo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Istraživači nisu uzeli u obzir isporuke zapadnih borbenih tenkova Ukrajini, kao što je Leopard 2, što je najavljeno za ožujak. Razlog je nejasan pristanak na isporuku od strane onih europskih zemalja koje u svom arsenalu imaju ovo oklopno vozilo njemačke proizvodnje. Međutim, dio pregleda troškova uključuje 100 milijuna dolara za obuku ukrajinskih pilota na zapadnim borbenim zrakoplovima, koje je američki Zastupnički dom odobrio prošlog ljeta.

Njemačka: Tri puta više sredstava za oslobađanje Kuvajta

Po prvi put istraživači IfW-a također uspoređuju troškove pomoći Ukrajini u prvoj godini rata s izdatcima Zapada u drugim ratovima. U odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Njemačka je potrošila “tri puta više novca za obranu Kuvajta” tijekom Zaljevskog rata 1990./91. godine, kada je Irak napao tu susjednu državu. U to vrijeme ovaj novac se prebacivao SAD-u. Njemačka nije direktno sudjelovala u Operaciji Pustinjska oluja kojom je američka vojska oslobodila napadnutu zaljevsku državu. Američka vlada je na vojnu intervenciju potrošila gotovo 1 posto svog BDP-a, u usporedbi s manje od 0,4 posto koliko do sada iznosi pomoć Ukrajini.

Godišnja američka vojna potrošnja u Afganistanu od 2001. do 2010. također je bila tri puta veća od izdataka Washingtona za obranu Ukrajine u prvoj godini od početka ruskog napada.

Ekonomisti iz IfW-a također ukazuju da su isporuke oružja i odobravanje pomoći Ukrajini prvobitno naglo pali prošle godine: s više od 20 milijardi eura u svibnju na pet milijardi eura u lipnju.

Visoka razina pomoći ponovo je dostignuta tek u studenome i to nakon uspješne akcije ukrajinske vojske i oslobađanja teritorija na istoku i jugu zemlje. Najprije je odobrena financijska pomoći EU-a za Ukrajinu 2023., a zatim i opsežan američki vojni paket, kojim je Zastupnički dom američkog Kongresa proslijedio 37 milijardi eura vojne pomoći prošlog prosinca. Vjerojatno je to paket pomoći iz kojeg je američki predsjednik Biden odobrio 500 milijuna eura za isporuku oružja Kijevu tijekom svog posjeta glavnom gradu Ukrajine početkom tjedna – povezan s izjavom da je američka podrška Ukrajini “nepokolebljiva”.

Deutsche Welle

Hrvatsko nebo