Skupština Srbije protiv priznanja Kosova i njegova članstva u UN-u
Vrijeme:4 min, 12 sec
Srbija ne treba priznati nezavisnost Kosova niti se složiti s njegovim primanjem u UN i druge međunarodne organizacije, stajalište je i vladajućih i opozicijskih stranaka u Skupštini Srbije, koja je nakon uvodnog izlaganja predsjednika Aleksandra Vučića i dvodnevne rasprave, popraćene uvrjedama, psovkama i incidentima, završila u petak kasno navečer prihvaćanjem Vladina izvještaja o pregovorima s Kosovom.
Skupština je na dnevnom redu posebne sjednice imala Izvještaj o pregovaračkom procesu Srbije i Kosova od 1. rujna 2022. do 15. siječnja 2023. U njemu je istaknuto da za eskalaciju krize u tom razdoblju i “sistemsko diskriminiranje Srba na Kosovu” isključivu odgovornost snosi kosovska strana, izvijestila je Aljazeera. Za Prihvaćanje izvještaja sinoć su glasovala 154 zastupnika, protiv je bilo 23, a devet nije glasalo. Nazočno je bilo 186 od ukupno 250 zastupnika.
Vučić je u uvodnom izlaganju, koje je potrajalo sat i petnaest minuta, zastupnike upoznao s planom za Kosovo koju su preda nj stavili predstavnici Petorke: SAD-a, EU-a, Francuske, Njemačke i Italije.
Njihova ponuda navodno je bila ultimativna: ako Srbija ne prihvati plan, doći će do uvođenja nekih vrsta sankcija prema njoj. No Vučić sada tvrdi da je posrijedi neformalni dokument, “non paper”, te da ga se zato ne smije objavljivati, jer da je to „pravilo u diplomaciji”, ali je opoziciji ponudio da im u svom kabinetu u ponedjeljak pokaže plan zapadnih sila za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije. Isti plan predstavljen je prethodno i kosovskom premijeru Albinu Kurtiju.
Sjednicu Skupštine u Beogradu obilježile su brojne kritike, uzajamne optužbe predsjednika države i predstavnika desnih stranaka, a u četvrtak je izbjegnut fizički obračun kada je u dvorani došlo do prijetećeg naguravanja zastupnika opozicijskih desnih stranaka s vladajućim naprednjacima. Takvo ponašanje radikalne desnice, predvođene strankom Dveri Boška Obradovića, predsjednik parlamenta Vladimir Orlić, iz Vučićeve Srpske napredne stranke, ocijenio kao “pokušaj linča” šefa države.
Vidno iznerviran kritikama i optužbama zbog njegove navodne spremnosti na izdaju „srpskog Kosova i Metohije“, Vučić se opozicijskim zastupnicima često obraćao povišenim tonom, nazivajući ih huliganima, kriminalcima, divljacima, lopovima i kukavicama. “Nikada ne ću priznati Kosovo i nisam za Kosovo u UN-u”, uzvratio je Vučić, triput uzastopce ponavljajući tu rečenicu. „Predaja i kapitulacija nisu opcija“, dodao je.
Planiranu politiku Srbije prema Kosovu za sljedeće razdoblje Vučić je sažeo u 10 tačaka, stavivši na prvo mjesto cilj da se “gotovo na svaki način i pod svaku cijenu očuvaju mir i stabilnost”. Do tog cilja vodio bi put suzdržavanja od i izbjegavanje svih provokacija, “osim ako imovina i životi ljudi budu ugroženi kao g. 2004. godine”. Druga je tačka insistiranje na formiranju „Zajednice srpskih općina“, što Beograd vidi kao polaznu točku za dalju normalizaciju odnosa s Prištinom, a čije formiranje podupiru i zahtijevaju SAD i EU. No kosovski premijer Kurti istog je dana izjavio da Priština ima šest uvjeta za tu asocijaciju općina, no on i dalje inzistira na priznanju Kosova kao države kao uvjetu za formiranje takve zajednice općina. Zapadni predstavnici izjavljuju pak da takva zajednica općina nipošto ne bi bili „nova Republika Srpska“ (misleći na onu u BiH) niti bi na nju podsjećala, nego bi imalo čisto lokalne nadležnosti, posebice na planu obrazovanja na srpskom jeziku, kulture i komunalnih pitanja.
Pod točkom tri Vučić podrazumijeva sigurnost za sve Srbe na Kosovu. Ulaganje u bolji život Srba na Kosovu točka je četiri, uz koju je Vučić spomenuo proračunska ulaganja i investicije od oko 900 milijuna eura. U točki pet istaknuta je spremnost Srbije da ”razgovara i pregovara i o najlošijim papirima”. Takav pristup objasnio je zastupnicima tvrdnjom po kojoj nitko “nema pravo ponoviti iskustva iz prošlosti”.
Očuvanje vitalnih državnih i nacionalnih interesa točka je šest, u kojoj se kaže da će Srbija čuvati i štititi vojnu neutralnost, a istodobno razvijati i jačati svoju vojsku i sve odluke donosti samostalno, bez miješanja s istoka i sa zapada. Pod točkom sedam Vučić je istaknuo “životno važan interes Srbije da ostane na europskom putu”. Iako trenutno „manje od 43 posto“ državljana smatra da Srbija treba ustrajati u procesu integriranja u Europsku uniju, Vučić je ipak upozorava zastupnike i javnost da “europski put znači mnogo toga za Srbiju – uključujući investicije i ekonomsku saradnju”. Za razliku od opozicije, on je svjestan da Srbija 60 posto trgovinske razmjene ostvaruje sa članicama EU-a te da ovisi o sredstvima iz pred-pristupnih fondova EU-a, o zapadnim investicijama i o raznim oblicima zapadne financijske, političke i druge pomoći.
Tačka osam podrazumijeva daljnje napore za ekonomski rast Srbije, razvoj zdravstva, energetskog sektora, proizvodnju hrane, snaženje vojske. U točni devet opet se podsjeća na nužnost nastavka pregovaračkog procesa sa zapadnim silama; u protivnomu, po Vučićevim riječima, “bili bismo posve izolirani i s nama nitko ne bi razgovarao. Ne možete funkcionirati sami.” Pod tačkom 10 Vučić je naveo program “Srbija 2025.” koji, među ostalim, podrazumijeva snaženje demografske slike i povećanje prosječnih plaća na tisuću eura.
Povezani sadržaj:
Z. Gavran: Srpskim samozavaravanjima o budućnosti „srpskog“ Kosova noge su naglo potkresane
Hrvatsko nebo
