Deutsche Welle: Novo sortiranje političkih snaga u Bosni i Hercegovini

Vrijeme:5 min, 12 sec

Nova  odgovorna politika u BiH?

Za svoj prvi službeni posjet novi je šef diplomacije BiH Elmedin Konaković (NiP) odabrao – Banju Luku. Tijekom susreta s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom (SNSD) mogli su se čuti izrazito prijateljski tonovi.

Dodik je izrazio zadovoljstvo što je Vijeće ministara, zahvaljujući uspostavljenom mehanizmu, počelo s radom i naveo da će se o svakom otvorenom pitanju konzultirati s Konakovićem. Istovremeno je upozorio i da postoji niz pitanja o kojima će teško doći do konsenzusa, a jedno od njih je pitanje uvođenja sankcija Rusiji. Dodik je istaknuo i da će tražiti da se smanji međunarodni intervencionizam, odnosno da se isključi utjecaj stranaca u radu institucija kao što su sudovi i tužiteljstva.

Konaković ističe da je najvažnija poruka sastanka suradnja između aktera na različitim razinama vlasti u BiH, što će, kako je naglasio, “ubuduće postati normalna praksa”. Na taj će se način “poboljšati život građana”, a političari odmaknuti od teze “da samo konfliktom skupljaju političke poene”.

Novi ministar vanjskih poslova BiH istaknuo je kako je svjestan da stvari mogu normalno funkcionirati i da se nada da će u BiH “zaživjeti koncept realizacije važnih projekata” uz poštovanje Ustava. “Predugo su te stvari isticane kao prioriteti oko kojih se svađamo”. Dodao je i da ima niz pitanja oko kojih nisu usklađena mišljenja, ali i da, isto tako, oko velikog broja pitanja postoji razumijevanje te da “tu treba uspostaviti suradnju i koordinirati aktivnosti”. Najavio je i da planira posjete Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama regije.

Konaković i Dodik

Dodik i Konaković u Banjoj Luci

Prosvjed Stranke demokratske akcije

Zaključci sa sastanka Konakovića i Dodika (SNSD) nisu se ni slegli, a SDA je optužila šefa bh-diplomacije da se „bruka odlaskom u Banju Luku na noge Dodiku”.

S druge strane, poruke koje je Konaković uputio u Banjoj Luci, zadnji put su se čule prije 15 godina, kada je tadašnji predsjednik SDA Sulejman Tihić poručio iz Narodne skupštine RS, da je ovaj entitet sastavni dio BiH i da ga nitko ne može ukinuti bez volje srpskog naroda.

Politička realnost

„Ovo je zemlja koja se sastoji od dva entiteta, to je politička realnost. I može se promijeniti jedino u Parlamentu BiH dvotrećinskom većinom, kada svi za to glasamo“, rekao je tijekom posjeta Banjoj Luci ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Neki su posjet, kritizirajući to što se Konakovića odlučio najprije otići u Banju Luku, okarakterizali kao službeni posjet inozemstvu, stavljajući Republiku Srpsku u kontekst međunarodnog posjeta. To je, kaže politički analitičar iz Sarajeva Asim Metiljević, pokušaj da se neadekvatno predstavi suradnja dva lidera. „Oni su koalicijski partneri. Besmisleno je to stavljati u taj kontekst. Oni su formirali vlast na državnoj razini i normalno je da se sastaju. To je teza koja cilja ispod pojasa“, kaže Metiljević.

Politička borba trenutačno se vodi za preuzimanje vlade Federacije, na čijem čelu je, makar još formalno, SDA. Iz ove stranke već su najavili da će blokirati sve poteze u Domu naroda, ako se ne bude poštivala volja građana. S druge strane, Konaković već najavljuje da će na čelu nove vlade biti Nermin Nikšić, prvi čovjek SDP-a. Ukoliko takav prijedlog ne prođe u parlamentu entiteta Federacije BiH, odnosno bude blokiran u Domu u naroda, vladu će, kako najavljuje, preuzeti na drugi način.

BiH

Novalić i briga za građane

„Uskoro će se vidjeti proces koji pokazuje da imamo većinu u vladi Fadila Novalića. Tamo je pet HDZ-ovih ministara, četiri SBB i jedan iz Naroda i pravde (NiP). Ako SDA obesmisli ili blokira sve ove procese, mi ćemo tamo donositi odluke onako kako ova koalicija želi“, kaže Konaković, poručivši da je vrijeme da SDA shvati da su zreli za “ozbiljnu reformu i duboku opoziciju”.

No iz SDA se ne predaju tako lako. Bar ako je suditi prema reakciji Novalića, koji kaže da će vlada raditi kao i do sada, sviđalo se to Konakoviću ili ne. Istovremeno poziva Konakovića da se prestane ponižavati odlazeći u Banju Luku.

„Dok se mi brinemo i donosimo odluke u interesu naših građana, žalosno je gledati kako se on ponižava po tko zna koji put odlazeći na noge Dodiku“, poručio je Novalić nakon posjeta Konakovića Banjoj Luci, optužujući ga da je radi ministarske fotelje spreman predati Dodiku i državnu imovinu i najvrednije resurse, pa i one na rijeci Drini. „Današnja slika i nova bruka koju je priredio iz Banje Luke, ne ulijeva ni najmanju nadu da se to neće dogoditi“, zaključio je Novalić.

HE Buk Bijela

HE Buk Bijela

Nerazumijevanje materije

Ipak, cijela priča o državnoj imovini, kažu analitičari, neshvaćena je do kraja, i to je tema oko koje se treba dogovoriti. Asim Metiljević podsjeća na odluku Ustavnog suda koji je rekao da u gradnji HE Buk Bijela (jedan od projekata oko kojeg RS i Federacija trebaju postići dogovor, iako ni pitanje granice između Srbije i BiH nije završeno, op.a.) nema ništa sporno, te da je to pitanje samo potrebno regulirati zakonima kojima se definira kome što pripada.

„Osmerac uporno govori da bi se trebalo dogovoriti oko Buk Bijele. Tu je čista situacija, RS ima pravo tu graditi, jer je Drina u tom dijelu i lijevom i desnom obalom u RS. Problem je što Dodik želi i srednji tok, na što nema pravo jer je jedna obala Drine u BiH, a druga u Srbiji“, objašnjava Metiljević.

Primjera je kaže on dosta, ističući da nijednom entitetu nije potrebna dozvola Savjeta ministara za gradnju na njihovom teritoriju, osim ako se ne radi o dijelu za koji je nadležna država.

Pored problema oko sudjelovanja u investicijama s RS, pred Federacijom je i turbulentno razdoblje oko formiranja entitetske vlade. Očekivanje koalicijskih partnera na državoj razini je da na čelo vlade Federacije bude izabran Nermin Nikšić, dok SDA sprema blokadu u Domu naroda, gdje je većinu osigurala tek nakon izbora i prelaskom ljudi iz stranaka Osmorice u njihove redove. Zbog toga je savez ovih osam stranaka u Federaciji ostao bez jednog člana.

„Ova vlast ima jedan novi element, a to su stranke Osmerca“, kaže sarajevski profesor Enver Kazaz, koji podsjeća da u cijeloj ovoj priči postoji element koji se zove kandidatski status BiH za članstvo u Europskoj uniji. „To otvara šansu za ubrzane reforme. No hoće li ih biti, teško je reći. Kao građanin koji živi u zarobljenoj državi, nisam preveliki optimist“, zaključio je Kazaz.

Dragan Maksimović/DW/https://www.dw.com/Hrvatsko nebo